Mikrobiologinja Vraneš: Omikron nije kraj pandemije, virus i dalje evoluira

Vijesti 13. pro 202117:01 > 20:32
Izvor: N1

Voditeljica Službe za kliničku mikrobiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" Jasmina Vraneš bila je gošća Newsrooma i govorila o cijepljenju protiv covida-19 i omikron soju virusa.

Vraneš kaže da mikrobiologe nije iznenadila nova mutacija virusa.

VEZANE VIJESTI

“Očekujemo i daljnje mutacije. Kad pogledate koliko je mutacija u ovoj varijanti, više od dva puta nego što je u ovoj delta varijanti. S njegovom pojavom 25.11. mislilo se da možda nije baš hiperinfektivan, premda su podaci iz Južne Afrike govorili da je više od dva puta zarazniji od delta varijante. Hiperinfektivan je. Očekuje se da će se širiti i dalje”, rekla je.

“Kad usporedimo s prijašnjim varijantama i kad sad pogledamo da je alfa bila 50 posto infektivnija od vuhanskog soja, delta 40 posto infektivnija od alfe, a sad vidimo da je od delte 2-3 puta infektivniji omikron”, dodaje.

Omikron ne znači kraj

Ipak, Vraneš kaže da pojava omikrona ne znači kraj.

“On će se proširiti po Europi. Kod nas je vrlo mali broj ljudi zaraženo, ali čim počne u susjednim zemljama dominirati, za očekivati je da će se proširiti i kod nas. Već sad izaziva izuzetno veliku zabrinutost u Velikoj Britanija. Strašno je zarazan soj”, rekla je.

Pojasnila je i razliku između infektivnosti virusa te patogenosti i virulencije.

“Ako je virus virulentniji, on izaziva tešku kliničku sliku. Te mutacije ne moraju rezultirati većom virulencijom. Nadamo se da će izazivati vrlo blage kliničke slike, ali zasad je rano suditi. Kad imamo širenje u starijoj populaciji, populaciji s komorbiditetima, vidimo u Velikoj Britaniji da imamo slučaj smrti od omikrona. Ne možemo očekivati da se proberu jedinke koje su genetski snažnije, a da patogeno virus oslabi vremenom. Mi ne čekamo 50 i 100 godina. Imamo prevenciju, cijepljenje i terapiju. Imamo različite mogućnosti da utječemo na tijek pandemije”, objašnjava.

Napominje da su se dosad većinom bilježile blaže kliničke slike kod zaraze omikronom jer je mlađa populacija većinom bila zaražena.

“U ovom trenutku imamo epidemiološke indikacije kad možemo sumnjati da je omikron. Ne bih ja rekla da to možemo po simptomima. Vrlo stare osobe, transplatirane osobe i osobe koje imaju komorbiditete, kod njih će nažalost biti teža klinička slika”, govori.

Tko bi sve trebao primiti booster dozu?

Vraneš svim starijima od 18 godina preporuča booster dozu već tri mjeseca od druge doze.

“Dvije doze ne štite od omikron varijante, ali booster te zaštiti 75 posto. To što se netko cijepio prije godinu dana, nije zaštita od omikron. Cijepljenjem dobivamo puno veću širinu protutijela. Osobe koje su se i cijepile i preboljele, one će se lakše oduprijeti hiperinfektivne varijante”, kazala je.

Ističe da se nitko ne bi treba voditi hoće li se cijepiti ili ne analizom protutijela.

“Virus se izmijenio i pitanje je koliko ta protutijela štite od novog soja. To neće biti tako učinkovito u obrani od omikrona”, veli.

Kaže da su svi proizvođači cjepiva spremni proizvesti modificirana cjepiva.

“S obzirom da su svi spremni i već su svi bili i prije kad smo vidjeli koliko se virus mijenja, već su bili svi spremni za proizvodnju modificiranog cjepiva. Vidi se da bi ovaj booster mogao 75 posto zaštiti ljude od svih težih oblika infekcije i hospitalizacije. Svi proizvođači mogu u 100 dana modificirati svoja cjepiva”, rekla je.

Kratko se osvrnula i na antivirusne lijekove.

“Imamo i dva antivirusna lijeka koja specifično djeluju na ovaj virus, ali sve skupa to mora zajedno ići k tome da se za jedno godinu dana eliminira pandemija. Imamo i sad antivirusne lijekove koji djeluju na sam virus i njegovu replikaciju. Ne mislim baš da je omikron zadnja varijanta virusa. Virus evoluira dalje. Mi puštamo virus da evoluira i da se brani”, poručila je zaključno mikrobiologinja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar