Milanović tvrdi da neće dati ostavku. Pitali smo ustavne stručnjake što ako se u zadnji tren predomisli

Vijesti 26. ožu 202406:41 1 komentar
Saša Miljević/PIXSELL

Predsjednik Republike Zoran Milanović navikao je hrvatsku javnost na iznenađenja. Kada je 2016. izgubio parlamentarne izbore, povukao se iz aktivnog političkog života. No, iznenada je uskrsnuo dvije godine kasnije kandidirajući se (i pobjedivši) na predsjedničkim izborima.

Na sličan način iznenadio je i pretprošlog petka kada se nenajavljeno pojavio na konferenciji za novinare šefa SDP-a Peđe Grbina, najavivši da ide na parlamentarne izbore na listi SDP-a te da će biti budući premijer.

Bio je to jedan od većih potresa na političkoj sceni od 1990. naovamo.

Ostavku treba podnijeti predsjedniku Ustavnog suda

U međuvremenu je Ustavni sud objavio upozorenje Milanoviću da, želi li aktivno sudjelovati na parlamentarnim izborima, prethodno mora podnijeti ostavku. On ovih dana izričito tvrdi da ostavku na dužnost predsjednika Republike neće podnijeti.

No, što ako u posljednji čas ipak odluči podnijeti ostavku i sudjelovati na parlamentarnim izborima kao kandidat SDP-ove koalicije Rijeke pravde? Odluči li opet iznenaditi, bi li to doista mogao učiniti doslovno u zadnji tren? Recimo, u petak 29. ožujka, nekoliko sati prije ponoći kada istječe rok za predaju kandidacijskih lista?

Ustav Republike Hrvatske o ostavci predsjednika Republike u članku 97. kaže da ostavku podnosi predsjedniku Ustavnog suda RH te o tome se obavještava predsjednika Hrvatskoga sabora. Dužnost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava tada preuzima predsjednik Hrvatskog sabora. Dakle, Milanović bi ostavku trebao podnijeti predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću. O samoj proceduri službenog podnošenja ostavke nema slova. Za pretpostaviti je da to ne ide telefonskim pozivom ili objavom na Facebooku.

“Ne može nazvati Jandrokovića i reći: Oprosti što te budim…”

Branko Smerdel, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu i dugogodišnji šef katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta, jedan od autora Ustava RH, kaže da onoga trena kada predsjednik Republike o svojoj ostavci obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora, predsjednik Sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike i predsjednički izbori moraju biti održani u roku od najviše 60 dana.

Sama procedura nije točno propisana Ustavom.

“Ne može se sve regulirati. Ustav nije priručnik. Ustav sadrži načela koja se onda, poštujući pravila tumačenja Ustava razvijena praksom, mogu stručno procjenjivati. No jedno je sigurno, Milanović to ne može obaviti tako da, recimo, u petak oko 23 sata nazove Gordana Jandrokovića i kaže mu “Oprosti što te budim, ja podnosim ostavku”. On službeno mora podnijeti ostavku u uredovno vrijeme”, kaže prof. Smerdel.

Procedura davanja ostavke nije jasno propisana

I ustavna stručnjakinja i predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci Sanja Barić rekla nam je da procedura davanja ostavke predsjednika Republije nije posebno propisana. Također napominje kako ne vjeruje da će predsjednik Milanović dati ostavku kako bi mogao biti kandidat na parlamentarnim izborima.

“Međutim, ima jedan jako važan razlog, a to je da se nijednim pravom ne može i ne smije koristi isključivo zlonamjerno, odnosno izvan dobre vjere. Svako pravo treba koristiti sukladno dobroj vjeri i svrsi. Predsjednik je postavljen tako da ima čitav niz ovlasti, ali davanje ostavke ipak je jedna osobna situacija iz osobnih razloga. U tom smislu treba je tretirati kao pravo”, kazala nam je Barić.

“No, s obzirom na (njegovu) dosad iskazanu namjeru sudjelovanja i političkog djelovanja, takvo nešto bi predstavljalo zlonamjerno korištenje pravom i onda bi trebalo reći da je to nedopušteno. No, čak i kad bi Ustavni sud rekao predsjedniku Republike da nema dopuštenje u tom trenutku dati ostavku, bilo bi dosta teško spriječiti ga u tome”, dodala je.

“Ne vjerujem da će biti potrebe za tim”

Što bi onda bilo s listom SDP-ove koalicije koju bi predali s Milanovićem na njoj?

“Tada bi trebalo konstruirati posljedicu takvog postupanja na najmanje štetan način za sve one za koje mogu nastupiti štetne posljedice. U slučaju kada bi bilo učinjeno da SDP preda takvu listu s njim na listi, ne bi se moglo “spasiti” Gordana Jandrokovića. Posljedica da cijela lista bude nepravovaljana je potpuno nerazmjerna posljedica korištenja prava u lošoj vjeri. Pa bi se mogao konstruirati jedan izvanredni rok od 12 do 24 sata za predaju dopunjene liste. U takvoj situaciji izlaz bi imali, ali ne vjerujem da će do toga doći”, ističe Barić.

Na pitanje je li propisano u kakvoj formi bi trebala takva hipotetska ostavka predsjednika Republike podnesena u zadnji tren – pisanoj ili usmenoj, uručena u uredovno vrijeme (kako kaže prof. Smerdel) ili možda dojavljena telefonom pola sata prije ponoći i isteka predaje lista – prof. Barić kaže:

“Dobro pitanje. Mislim da bi normalno bilo da je podnese u pisanom obliku Ustavnom sudu, to je normalan način. I to je takva vrsta dužnosti koja ne može ovisiti o radnom vremenu”, kazala je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare