Stanje u domaćem svinjogojstvu sve je lošije. Ono ovisi o uvozu i trendovima na drugim tržištima, padu proizvodnje u Europi i bolestima poput afričke svinjske kuge, što se na koncu odražava i na cijenu svinjetine. A ona je od cjenovno pristupačnog mesa postala skupa kao nikada ranije, povremeno skuplja od "luksuzne" teletine i janjetine.
Prema podacima Eurostata, samodostatnost Hrvatske u proizvodnji svinjskog mesa je 55 posto, dok je na razini Europske unije 125 posto. Hrvatska ove godine broji 945.000 svinja, što je 88.000 manje nego prije dvije godine. Te brojke još tragičnije izgledaju u usporedbi s onima od prije tridesetak godina kada je Hrvatska itekako bila samodostatna u proizvodnji svinjskog mesa.
O tome nam je, s puno gorčine u glasu, govorio Damir Jagić, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske i svinjogojac iz Svetog Đurđa kod Varaždina koji se tim poslom bavi već četvrt stoljeća.
“Pad svinjogojstva počeo je od 1996. godine”
“Uzmemo li 1990. kao referentnu godinu, Hrvatska je tada proizvodila 4,5 milijuna svinja. Bili smo samodostatni do sredine 1990-ih. Imali smo rat i 500.000 ljudi u vojsci koje je trebalo nahraniti, ali smo se prehranili i nismo osjetili ikakve trzavice po pitanju hrane. Nakon toga, od 1996. ili 1997. godine, imamo stupnjevit pad proizvodnje, a od ulaska u Europsku uniju zadnjih deset godina taj pad je rapidan. Nikoga u državi više nije zanimala vlastita proizvodnja, već se pustilo da dva trgovca zarade milijarde, a nas 50 tisuća da propadnemo. Svi znamo o kojim je trgovcima riječ, nećemo ih imenovati”, kazao je Jagić.
Na Vladi je, dodaje, strateška odluka o tome hoće li Hrvatska biti prehrambeno neovisna država ili neće.
“Ako neće, vjerujte mi da ni gladan vojnik ne ratuje. Netko bi o tome trebao voditi računa, a ne vodi jer se samo ide na ruku krupnom kapitalu i uvozu. Ja od ovoga što radim moram svakoga dana kupiti kruh i platiti struju, moram djeci kupiti cipele i knjige za školu. A ovi, trgovci, kupuju vile, jahte, helikoptere i registrirani su u San Marinu. To je totalna devastacija privrede i društva”, razočarano govori predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske.
Svinjogojaca je upola manje nego prije 30 godina
S padom broja svinja, pao je i broj svinjogojaca. Jagić kaže “za 30 do 40, a možda čak i 50 posto” u odnosu na 1990. godinu.
“Imali smo europske programe za izradu farmi i svinjogojskih reprocentara, a od toga se ništa nije ostvarilo. Žalibože povrata 50 posto sredstava koji dobijem, ako sam poslije toga prepušten sam sebi i država diže ruke od mene jer sam, kao, na slobodnom tržištu. Kakvo slobodno tržište? To je parola za malu djecu. Nigdje na svijetu ne postoji slobodno tržište. Uvijek se pobrinete najprije za sebe i svoju familiju, a tek onda idete susjedu pomagati. A mi najprije pomažemo onom trećem susjedu, pa drugom i prvom, a tek onda sebi. Na kraju imamo situaciju kakvu imamo”, ističe Jagić.
“Cijena svinjetine naraste 25 posto, a inputi 50 posto”
Stoga kaže da na učestala pitanja o tome je li svinjetina u Hrvatskoj danas preskupa, odgovara da nije, nego da je standard građana nizak.
“Kad stavim na papir koliko su mi porasli inputi zadnjih godina, vidim da nikad nisam svinje skuplje prodavao, a da mi nikad manje novca nije ostajalo. Cijena svinjetine poraste za 20 do 25 posto, a meni inputi porastu 50 posto. Pa mi onda recite jesmo li samodostatni”, kazao je dodajući da nam je “na pet minuta otvorio dušu”.
Država bi se, po Jagićevu mišljenju, trebala jasno odrediti o tome je li joj svinjogojstvo bitno i donijeti uredbu kojom će to potvrditi i pomoći “resetiranju” te grane stočarstva.
“Moramo vidjeti da je neka odluka donesena, da idemo u izgradnju reprocentara jer u ozbiljnom svinjogojstvu sve počinje od krmače, ne od tova tovljenika. Vjerujte mi da su oni koji se danas još bave svinjogojstvom u Hrvatskoj strahovito žilavi, ali i ta žilavost ima svoje granice”, poručio je na kraju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare