Anita Lauri Korajlija, profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u N1 Studiju uživo govorila je o istraživanju koje je provela sa studentima na temu cijepljenja, odnosno odbojnosti građana ka cijepljenju. Osim toga, rekla je i kakvo je psihološko stanje ljudi zbog pandemije, kao i kakvo bi ono, prema očekivanjima, moglo biti nakon što se epidemija okonča.
Anita Lauri Korajlija rekla je kako su se u istraživanju bavili temom odluke građana žele li se cijepiti ili ne.
“Trebe vidjeti što se nalazi u podlozi odluke da se netko ne cijepi i to iskoristiti kao motivator za pristup tim ljudima da ih potaknemo na cijepljenje. Stožer je izašao s idejom da se skupljaju imena tih ljudi i šalju im se mailovi – nisam sigurna da je to najpametnija i pomno isplanirana strategija i koja dolazi iz jasnih spoznaja zašto se ljudi ne žele cijepiti”, rekla je Anita Lauri Korajlija.
Dio se ljudi ne želi cijepiti jer ne vjeruju Stožeru
Kazala je kako točno može pretpostaviti da će dio ljudi takav pristup shvatiti kao dodatak pritisak.
“Oni će imati još veći otpor prema cijepljenju i doživjet će to kao da ih je netko označio i točno zna da su to oni jer ih se sada poziva, stavlja na neke liste.
Mi imamo istraživanja i neke rezultate o tome što se nalazi u podlozi odluke da se ljudi ne cijepe. Desetak posto ispitanih ne vjeruje ljudima koji organiziraju cijepljenje – Vladi, Stožeru, Ministarstvu zdravstva… Je li to zato što su se neki cijepili preko reda, pa imamo najnoviju aferu, je li zbog odluke o masovnom cijepljenju idući tjedan…
Oni kažu da će se od ponedjeljka cijepiti 12 sati – i vi i ja smo svjesni da se to neće dogoditi. Informacije se ne dijele transparentno, dobiva se dojam da se nešto skriva, nitko ne preuzima odgovornost ni za što…”, rekla je Anita Lauri Korajlija.
Treba provjeriti što ljudima hrani strah
Kazala je kako su građani skloni teorijama zavjere.
“Skloni smo teorijama zavjere, a netko nam sada daje plodno tlo na kojem se one dobro šire. To je dio problema koji je u krilu Ministarstva zdravstva i kriznog Stožera i načina na koji se ova situacija rješava.
Ljudi čuju informacije, prihvate ih i nasjednu na njih, ponavljaju ih i neke su se lažne informacije postale lako dostupne i raširene. Ljudima treba stalno ponavljati iste informacije, vidjeti što je to što hrani njihov strah”, rekla je psihologinja.
Problem su antivakserski pokreti, mediji…
Pojasnila je i što je to što otežava razuvjeravanje ljudi od dostupnih teorija zavjere.
“Priča s AstraZenecom svakako nije pomogla, ona je dovela ideju porasta želje za cijepljenjem tri koraka unazad. Nova istraživanja pokazuju da sva cjepiva imaju tu istu nuspojavu.
Problem su i bombastični naslovi, te antivakserski pokret, koji sada ima više prostora nego ikada do sada – vrlo je glasan. Oni koji bi s druge strane trebali biti dovoljno glasni – nisu, i čak se ono čime se trebaju baviti ne bave se, nego problemima s kojima se ne bi trebali. Ako aplikacija ne valja, trebaju izaći i reći – ona je apsolutno sramotna, idemo to odmah popraviti. Neke informacije koje se šire u osnovi imaju cilj da šire strah”, rekla je Anita Lauri Korajlija.
Možemo očekivati poteškoće sa psihičkim zdravljem
Na odsjeku za psihologiju njihov su tim nazvali Covidovih 13, kaže.
“Napravili smo već dva velika istraživanja, jedan u svibnju prošle godine, a drugi u studenom i prosincu. Naši podaci govore da možemo očekivati poteškoće sa psihičkim zdravljem narednih mjeseci, a i druge su kolege radila slična istraživanja s takvim ishodima.
Zabrinjavajuće je to što ljudi imaju nižu kvalitetu života, manje su optimistični, imaju više simptoma depresije, anksioznosti, stresa – naročito u razdoblju nakon potresa. Mi smo već godinu i dva mjeseca u neizvjesnosti, stalno mislimo da će ovo trajati još malo, pa još malo… Puno je neizvjesnosti i straha.
Brine me mentalno zdravlje u trenu kada ovo sve, nadamo se, prestane i sve ekonomske posljedice pandemije počnu isplivavati na vidjelo”, rekla je Anita Lauri Korajlija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!