U prošloj pandemijskoj godini zabilježeno je ogromno povećanje broja kaznenih djela nasilja u obitelji od čak 40 posto.
Ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Barilić, psihologinja iz Autonomne ženske kuće Zagreb Anita Lauri Korajlija te odvjetnica i članica inicijative Spasi me Una Zečević Šeparović govorile su ovoj temi za HRT.
“Lockdown intenzivirao nasilje u obitelji”
VEZANA VIJEST
“Mi smo o porastu govorili i prije godinu dana. To su pokazali podaci prigodnog istraživanja koje smo napravili. Porast je u intenzitetu i učestalosti te smo upozoravali da će se brojke tek vidjeti, da će se vidjeti kada završi lockdown. Oni koji su bili unutar pakla obiteljskog nasilja, to se samo intenziviralo i pogoršalo”, ističe psihologinja iz Autonomne ženske kuće Zagreb Anita Lauri Korajlija.
Dodaje da je gonjenje nasilja kao prekršajnog djela zapravo kao situacija “samo sam te malo lupio po prstima”, a onda to dovodi da se nasilje nad ženama još više povećava.
“Tjelesni napadi koji su se smatrali lakšima sada idu u domenu kaznenih djela, MUP je dao preporuke službenicima da u svojem postupanju određena djela karakteriziraju u težoj sferi. Definitivno kazneni postupak je oblik težeg postupka, ima duži tijek od prekršajnog”, ističe odvjetnica Una Zečević Šeparović.
“Izriču se neadekvatne kazne za teža kaznena djela”
Ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Barilić ističe da, ako se želi poboljšati sustav, treba raditi integrirano.
VEZANA VIJEST
“Izmjene Zakona su u redu, ali treba ići na usavršavanje stručnjaka i osvještavanje društva o nasilju i posljedicama nasilja. Ono je potrebno prijavljivati pravovremeno”, ističe.
Ipak, puno se određuju novčane ili uvjetne kazne, ističe odvjetnica Zečević Šeparović.
“Kampanje ipak približavaju što žrtve doživljavaju, što djeca gledaju i kakve posljedice to na njih ostavlja. Mislim da su kazne koje se izriču sve primjerenije. No izriču se neadekvatne kazne za teža kaznena djela”, kaže.
“Ključna je kontinuirana edukacija, istina jest da teži postupci traju dulje, a bitno je da se tijekom postupka kvalitetno radi sa žrtvama”, ističe Barilić.
“Mi znamo da jako puno žena ili ne prijavljuje nasilje ili ga prijavljuje tek jako kasno kada se puno stvari dogodilo. Žene koje dođu u sklonište, tek tamo prijavljuju nasilje”, ističe psihologinja Lauri Korajlija.
“Sustav socijalne skrbi ne procjenjuje već prijavljuje institucijama”
Postavlja se i pitanje granice između nasilja i konflikta.
“U situaciji kada korisnik dođe i prijavi nasilje, stručnjaci su dužni to prijaviti. Što se tiče sustava socijalne skrbi mi ne procjenjujemo već prijavljujemo drugim institucijama”, ističe Marija Barilić iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Vezano uz nasilje u obiteljima, važan je interes djeteta.
“Stručni tim u centru dužan je provjeriti više činjenica i izraditi procjenu rizika za dijete. Dužan je zatražiti podatke iz vrtića ili škole, ako to pohađa, ako je dijete išlo na neki tretman, dužan je zatražiti podatke od liječnika, a onda možemo i zatražiti provođenje upravnog nadzora u centrima za socijalnu skrb ako sumnjamo da se nešto ne radi kako treba”, dodaje Barilić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
