Pet dana provodi se najsloženije i najopsežnije statističko istraživanje: Prvi digitalni Popis stanovništva, kućanstava i stanova. U Novom danu Lidija Brković, ravnateljica Zavoda za statistiku izvijestila je o najnovijim podacima.

Brković kaže kako su u DZS-u iznimno zadovoljni odazivom, sustav je stabilan, aplikacija funkcionira.

“Posljednji podaci od jutros u 9 sati kažu da se popisalo više od 150000 kućanstava, što je otprilike 440000 osoba. Prednjači Grad Zagreb s više 138000 popisanih, Splitsko-dalmatinska Županija je na drugom mjestu, zatim Primorsko-goranska županija pa Zagrebačka županija. Najmanje je popisanih u Ličko-senjskoj županiji što je očekivano s obzirom na broj stanovnika” govori.

“Milijun i 430000 građana korisnici su sustava e-građani. Bilježi se dnevni porast 5-6 posto novih korisnika sustavaa e-građani otkako je počeo popis, no ipak ne možemo to dovesti u izravnu vezu s popisom. Ali, ako smo pridonijeli, jako smo zadovoljni”, kaže Brković.

“Nije bilo padanja sustava. U ponedjeljak kada je počeo popis bilo je problema nekih 15 minuta i sve je riješeno za 20-ak minuta”, govori.

Na pitanje zašto je uvršteno pitanje mjesto stanovanja majke u vrijeme rođenja osobe kaže: “Pitanja su postavljena metodološki. To pitanje spada u migracijska obilježja osobe i koristi se prema međunarodnim standardima, koristi se u statističkim istraživanjima kako bi se razlikovalo stanovništvo rođeno u zemlji u odnosu na inozemstvo. Primjerice, ako je majka živjela u Samoboru koje nema rodilište, a rodila je u Brežicama u susjednoj Sloveniji mi smatramo da su rođeni tamo gdje je majka živjela, dakle rođeni su u Hrvatskoj iako je kao mjesto rođenja navedena Slovenija.”

Iz prijašnjih izjava vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave jasno je da sumnja u istinitost podataka prikupljenih tijekom popisa stavnovništva.

“Naši podaci su točni, ali temelje se na iskazima pojedinaca. Popisivač nema pravo tražiti dokumente i provjeravati odgovore. Naši građani mogu imati potpuno povjerenje u Zavod za statistiku. Razumijemo da su ljudi oprezni, posebno o prihodima i imovini. Svi individualni podaci statistički su povjerljivi i službena su tajna. Popis se temelji na izjavi, ali mi možemo uparivati poslije te podatke s popisima iz administrativnih izvora. Predviđene su kazne od 2000 – 5000 kuna. Nemamo razloga ne vjerovati da će pojedinci davati istinite izjave”, govori Brković.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.