Hrvatski ministar vanjskih poslova, Gordan Grlić Radman gostovao je u N1 Studiju uživo te je govorio o rusko-ukrajinskoj krizi.
“S obzirom na ovu krizu, odnosno agresiju Rusije na Ukrajinu mi smo preko vikenda aktivno radili kako bismo donijeli odluke, kako bismo ukladili aktivnosti i kako bismo mogli dati određeni odgovor na određene reperkusije, koje bi se mogle dogoditi u Hrvatskoj i kako bismo bili otporni na sve što se može dogoditi.
VEZANE VIJESTI
Premijer se danas odlučio iz poštovanja sastati s predstavnicima oporbenih stranaka kako bi kazao kako će Vlada danas usvojiti određene odluke o osnivanju skupine za prihvat izvjeglice. Važan element je energetika, opskrba plinom, tu je važno istaknuti da hrvatska kućanstva mogu biti sigurna zbog vrlo odgovornih odluka ove Vlade i otvaranja LBG terminala”, veli.
“EU daje 450 milijuna eura za naoružanje”
Rekao je i kako se ovih dana održavaju razna vijeća, pa je tako i on bio na jednom gdje su donese važne političke odluke.
“Prije svega blokiranja transakcija ruske središnje banke, zabrana putovanja i zamrzavanje imovine dodatnih 26 osoba, prije svega oligarsima, zabrana letova svim ruskim aviokompanijama i naravno europski instrumenti mirovne pomoći, kojima mi prvi put dajemo pomoć žrtvi, koja se sastoji od dvije mjere, ubojite i neubojite, 450 milijuna je za naoružanje, to je vojna pomoć. To daje EU”, rekao je.
A što šalje Hrvatska?
“Mi ćemo u skladu sa svojim mogućnostima pokazati solidarnost, danas ćemo usvojiti prijedlog Ministarstva obrane. To je ono sve što se uobičajeno šalje i što je rekao visoki predstavnik za vanjsku politiku.
Šaljemo ono što treba svakoj vojsci kada se brani. Ovdje je jasno, imamo agresora i imamo Ukrajinu koja se brani. I Hrvatska kada se branila trebala je vojnu pomoć”, kaže.
Je li to odobrio vrhovni zapovjednik i predsjednik države Zoran Milanović?
“To je u okviru nadležnosti Ministarstva obrane, naravno da je o tome sigurno obaviješten i predsjednik države, a danas će se u Bruxellesu dogoditi susret ministara obrane, ali i ministara energetike”, veli.
Dodao je i kako je 100 veleposlanstava u Kijevu ostalo njih tek sedam, a naše je jedno od tih.
“Gore je još uvijek određeni broj hrvatskih državljana i ne možemo mi sada napuštati Kijev. Naše veleposlantsvo je u Kijevu i smatramo da treba biti jer je to zemlja primateljica i mi smo priznali Ukrajinu. Bilo je 114 Hrvata, sada je između 35 i 50 Hrvata, mi pokušavamo doći do njih. Njihova obveza nije da se jave, ali želimo vidjeti gdje su i želimo apelirati da nam se jave ako imaju bilo kakvu potrebu i rado ćemo pomoći u evakuaciji”, rekao je.
Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!