Ministar gospodarstva Ante Šušnjar poručio je u ponedjeljak da je izvoz "kralježnica" hrvatskog gospodarstva te da će Vlada ostati posvećena stvaranju uvjeta u kojima izvoznici mogu rasti, inovirati i osvajati nova tržišta, pri čemu je kao cilj apostrofirao povećanje neto izvoza.
“Bili bi sretniji da je neto izvoz veći”, izjavio je Šušnjar na 41. susretu Liderova Kluba izvoznika, poručivši da će Vlada nastaviti pružati snažnu podršku izvoznicima i poslovnoj zajednici kroz stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja, ulaganja u obrazovanje i razvoj vještina te poticanje istraživanja i razvoja.
Uz podsjećanje da je Hrvatska po rastu BDP-a u trećem kvartalu bila pri vrhu EU-a, Šušnjar je ocijenio da su tome dobrim dijelom doprinijeli i poticaji za gospodarstvo “koji ove godine dosežu gotovo četiri milijarde eura”.
U predstojećim godinama će ta izdvajanja iz državnog proračuna biti i “u duplim iznosima”, najavio je.
Pritom je apostrofirao i više zakonskih izmjena, kojima se udvostručuju pa i utrostručuju državni poticaji za ulaganja u istraživanje i razvoj, a između ostalog, tu su i udvostručeni poticaji za nova radna mjesta u industriji, kao i porezne olakšice u kontekstu poreza na dobit, koje kompanije koje ulažu u Hrvatsku mogu koristiti u razdoblju od deset godina.
Također, akcijskim planom administrativnog rasterećenja gospodarstva, uštede bi samo u idućoj godini trebale dosegnuti 364 milijuna eura, naveo je Šušnjar.
Uskoro novi javni pozivi
Rekao je i da se Hrvatska, kao mala i otvorena ekonomija, suočava s izazovima na globalnom tržištu, što uključuje i trgovinske napetosti koje mogu utjecati na stabilnost izvoza, a također, tu je i recesija na velikim izvoznim tržištima.
“Unatoč tome, imamo jako pozitivne brojeve i rast gospodarstva, 15. kvartal zaredom, što je jako veliki uspjeh”, izjavio je Šušnjar.
Naveo je da izvoz čini 35 posto BDP-a, od ulaska u EU je gotovo utrostručen, a pozitivno mu doprinose i članstva u Schengenu te eurozoni. Podsjetio je i da Vlada osigurava financijsku i tehničku potporu izvoznicima kroz subvencionirane kredite, jamstva i savjetodavne usluge, pri čemu je kao potporne institucije izdvojio HBOR i HAMAG-BICRO.
Ocijenio je i da Vlada i Ministarstvo gospodarstva djeluju proaktivno, da je gospodarska klima u Hrvatskoj puno bolja nego prije desetljeća i više godina, a dokaz čemu su i realizirane velike strane investicije.
Apostrofirao je i značajne rezultate postignute kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), pri čemu je njegovo ministarstvo objavilo 42 poziva vrijedna ukupno gotovo 1,6 milijardi eura, čime je financirano više od osam tisuća projekata, 1,2 milijarde eura je dodijeljeno bespovratno, a otvoreno je ili očuvano oko 13,7 tisuća radnih mjesta.
Najavio je da će Ministarstvo gospodarstva uskoro objaviti nove javne pozive za certificiranje proizvoda, internacionalizaciju poslovanja i inovacije.
Ministar je i savjetovao građanima da mogu sami početi raditi pekarske proizvode, a “ne prigovarati da su visoke cijene”.
“Imate reguliranu cijenu struje, brašna, ulja, mlijeka….”, napomenuo je. Potvrdno je odgovorio na pitanje novinarke ima li i sam iskustva u tome, a za recept je novinare uputio na internet, prenosi tportal.
BiH postaje vodeće izvozno tržište?
Voditeljica Liderova Kluba izvoznika Manuela Tašler iznijela je glavne pokazatelje hrvatskog izvoza, čija je vrijednost u prvih devet mjeseci na godišnjoj razini porasla za 3,5 posto, na 17,5 milijardi eura.
Ustvrdila je i da, ako se nastave dosadašnji trendovi, Bosna i Hercegovina (BiH) će u ovoj godini postati najveće i najvažnije izvozno tržište Hrvatske. “To je najveće iznenađenje ovogodišnjih izvoznih aktivnosti”, rekla je Tašler.
To se događa uslijed gospodarske krize u Njemačkoj, a također, napomenula je Tašler, brine i pad hrvatskog izvoza u Italiju.
Prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, vrijednost hrvatskog izvoza u Njemačku u prvih devet mjeseci iznosila je 2,1 milijardu eura, uz rast od tek 0,1 posto na godišnjoj razini. Istovremeno, izvoz u BiH je skočio za 19,8 posto, na 2,02 milijarde eura, dok je izvoz u Italiju pao za 3,9 posto, na 1,97 milijardi eura.
Tašler je iznijela i ocjenu izvozne klime 5/10, što je zapravo procjena izvoznika o situaciji u idućoj godini. Te procjene su i nešto optimističnije od predviđanja makroekonomista, dodala je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare