Švedska veleposlanica u Hrvatskoj Diana Helen Madunić bila je gošća Točke na tjedan.
Švedska je 1. siječnja preuzela predsjedanje EU-om tijekom sljedećih šest mjeseci. Sve se okrenulo naglavačke od početka ruske agresije na ukrajinskom tlu i zbog konstantnih sigurnosnih prijetnji s kojima se Europa suočava. Što vidite kao najveće izazove u sljedećih šest mjeseci u pogledu rata i smatrate li da mu se nazire kraj?
Sasvim ste u pravu, Švedska je preuzela predsjedanje 1. siječnja, treći put predsjedamo Vijećem EU-a. Dakako, slažem se s vama, preuzimamo u vrlo izazovna i teška vremena za Europsku uniju zbog nezakonite ruske agresije na Ukrajinu. Svi smo svjesni da se, posljedično tomu, EU suočava s nekoliko kriza. Tu je, dakako, sigurnosna kriza, ali prolazimo i energetsku krizu, gospodarsku krizu uz visoku inflaciju i kamate. A suočavamo se i s prehrambenom krizom. Znamo i očekujemo da će naše predsjedanje uvelike biti fokusirano na vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a. I smatramo da je izuzetno važno da Europska unija ostane ujedinjena u potpori Ukrajini, političkoj, gospodarskoj, vojnoj, humanitarnoj… Moramo i malo gledati u budućnost, u pogledu obnove Ukrajine i sličnoga. Ali u isti mah, moramo se fokusirati na to da ostanemo ujedinjeni protiv Rusije. Glede sankcija, moramo postrožiti sankcije i tako dalje. A moramo i surađivati sa svojim partnerima – SAD-om, UK-om, ali i zemljama ove regije, u jugoistočnoj Europi, na zapadnom Balkanu. Moramo surađivati i zauzeti ujedinjeni stav protiv Rusije.
Posljednjih nekoliko dana vidjeli smo malu promjenu retorike koja dolazi iz Kremlja, kažu da su voljni pregovarati. Ukrajina je odgovorila da želi sjesti za pregovarački stol, ali tek nakon što Rusija napusti ukrajinsko tlo. Mislite li da će u skorije vrijeme doći do mogućnosti za mirovne pregovore?
Moram reći da zapravo nisam stručnjak ni za Ukrajinu ni Rusiju. Svi slušamo stručnjake i signale koji dolaze da bismo se trebali pripremiti, barem mentalno, na to da će ovaj rat dugo trajati. Možda je ovo prva ratna zima, tko zna koliko će još potrajati, vidjet ćemo. Ali čvrstog smo uvjerenja da bi Ukrajina trebala postavljati uvjete. Pružat ćemo im potporu i biti uz njih ma što bude u budućnosti, a to je važno za Europsku uniju.
Govoreći o prioritetima švedskog predsjedanja… Prvi je, dakako, sigurnost, što ne iznenađuje s obzirom na okolnosti. Kako Europa trenutačno može osnažiti svoju sigurnost?
Na različite načine. Trebamo pomnije sagledati što bi moglo biti učinkovitije i zauzeti čvršći stav kada je u pitanju naša sigurnosna politika i suradnja na području obrane. Moramo se usmjeriti i na suradnju između EU-a i NATO-a, što bi moglo biti važno pitanje tijekom našeg predsjedanja. Dakle, to nam je glavni prioritet, a drugi je možda konkurentnost EU-a. Dakle, sigurnost je važna, ali i konkurentnost, kao posljedica ove gospodarske situacije. Ruku na srce, osvrnemo li se po svijetu, vidimo da se važne stvari događaju u Kini i SAD-u, a EU kaska u različitim područjima. Stoga se trebamo ubrzati, postati snažniji i na gospodarskom polju. Trebamo se više fokusirati na razvoj i istraživanje, inovacije i digitalizaciju kao način da krenemo naprijed.
Kad govorimo o još jednom prioritetu, zelenoj i energetskoj tranziciji… Možemo reći da su sve oči uprte u Švedsku, uzmemo li u obzir iskustvo koje imate glede ovih tema koje su Švedskoj već vrlo dugo na dnevnom redu. Što možemo očekivati?
Imate pravo, prva konferencija UN-a o okolišu održana je u Švedskoj 1972., u Stockholmu. Dakle, istina, ovo je za nas vrlo važan prioritet. Iako u Europi traje ovaj rat, ne smijemo zaboraviti da smo suočeni s trenutačno možda najvećim svjetskim izazovom – klimatskom krizom. Stoga moramo nastaviti raditi na prijelazu na zeleno gospodarstvo. Klimatske se promjene događaju, danas je u Zagrebu sunčano, iza nas je najtopliji prvi dan u godini diljem Europe… Dakako, itekako moramo biti svjesni da moramo učiniti više i po pitanju klime. Oči svijeta uprte su ne samo u Švedsku nego i u cijelu Europsku uniju, predvodnici smo i moramo to nastaviti biti.
No mnogi strahuju da će zbog rata u Ukrajini i potrebe za dodatnim sredstvima za sigurnost i cjelokupnu militarizaciju koja se zbiva biti manje sredstava za zelenu i energetsku tranziciju. Mislite li da će proračunski biti moguće odvijanje obaju ovih procesa istovremeno?
Mislim da je to apsolutno moguće. Bavila sam se ovim pitanjima i surađivala sa švedskom industrijom nekoliko godina prije svog dolaska u Hrvatsku. U Švedskoj smo vidjeli da, kada se industrije odluče za zelenu tranziciju, može se zaraditi velik novac od iste te tranzicije. Ako EU može uložiti napor kako bi pronašla rješenja za klimatske izazove, moći ćemo ih prodati po svijetu, naša industrija može prosperirati… Smatramo da ove dvije stvari nisu u proturječju, zelena tranzicija može ići ruku pod ruku s izazovima na području sigurnosti Europske unije.
Kad govorimo o demokratskim vrijednostima i vladavini prava, vidimo da je to, možda u različitim oblicima, prioritet svakog predsjedanja Vijećem. Postavit ću pitanje ovako: što mislite, koji su trenutačno najveći izazovi glede ovih tema u EU-u?
Nažalost, moram reći da postoji nekoliko izazova. Kad pogledamo u prošlost, prije 25-30 godina bili smo silno optimistični, vidjeli smo kako sve više zemalja postaju demokracije. Nažalost, sada se suočavamo s obrnutim procesom, sve je više zemalja koje postaju autoritarne ili nešto više autoritarne. Ono što smo prije dvije godine vidjeli u Washingtonu, napad na Capitol Hill, govori nam da nitko nije siguran. Demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava ne smijemo uzimati zdravo za gotovo. Moramo zauzeti čvrst stav i nastaviti osnaživati demokraciju u Švedskoj, Europskoj uniji i svim drugim zemljama, posebno u ovoj regiji, rekla bih.
Hoće li tijekom švedskog predsjedanja Europska unija zauzeti čvrst stav glede zaštite demokratskih vrijednosti? Imali smo neke situacije, posebno s Mađarskom, u posljednjih nekoliko mjeseci.
Da, naš je premijer predstavio naše prioritete u švedskom parlamentu i bio je vrlo jasan da ćemo imati vrlo čvrst stav u vezi s time. Ali u konačnici, mi smo samo predsjedavajuća članica, ne donosimo odluke za Europsku uniju, vodimo sastanke i naša će uloga biti da pokušamo naći zajednički stav EU-a. Ali naš će stav tijekom predsjedanja biti vrlo čvrst.
Sudjelovali ste u švedskom predsjedanju 2009. godine. Možete li nam dati kratak osvrt na položaj Hrvatske tada i sada 2023. godine?
Dakako, razlika je velika jer je Hrvatska sada članica Europske unije. Sjedi za istim stolom i donosi odluke s nama ostalima o svim područjima vanjske politike i svim pitanjima koja su na dnevnom redu EU-a. I ne manje važno, ima utjecaj na razvoj događaja u ovoj regiji. Dakle, velika je razlika.
A kako je to izgledalo 2009. godine?
Dakako, predsjedništva su u to vrijeme veoma različita, tada još nismo imali Lisabonski ugovor pa je predsjedništvo imalo veću ulogu. Sada imamo permanentne strukture i funkcije u Bruxellesu, predsjednik Europskog vijeća najvažnija je uvedena promjena. Stoga je utjecaj rotirajućeg predsjedanja mnogo manji nego nekoć. U jednu ruku ovo će i Švedskoj biti prvi put da predsjedava pod novim uvjetima.
Hrvatska je 1. siječnja ušla u eurozonu i schengensko područje. Znamo da je Švedska zadržala svoju valutu. Koji je glavni razlog za to?
Teško je reći, Švedska ima 10 milijuna stanovnika pa ljudi vjerojatno imaju različite razloge. Neki su razlozi gospodarski, ljudi smatraju ili imaju tendenciju smatrati da je za Švedsku bolje ostati izvan eurozone, a drugi pak možda imaju političke razloge. Dakle, ne bih mogla reći. No održali smo referendum i nismo uspjeli dobiti većinu glasova za ulazak u eurozonu.
U ovih prvih nekoliko dana navikavanja na euro dok istovremeno koristimo i kunu, ljudi su pomalo zbunjeni, a imali smo i velike promjene u pogledu cijena zbog čega nisu svi presretni, i vlada pokušava nešto poduzeti… Koja bi bila vaša preporuka Hrvatima s obzirom na sve ove izazove s novom valutom?
Kao što sam rekla, budući da nismo u eurozoni, doista ne mogu govoriti iz iskustva. Čuli smo argumente da će ovo biti dobro za hrvatsko gospodarstvo, možda za industriju, a posebice za turizam. Možda je malo prerano donositi sud nakon tek nekoliko dana, možda će dugoročno biti vrlo jasnih pozitivnih učinaka.
Kad govorimo o schengenskom prostoru, situacija je malo jasnija. Svi su sretni što više nema granica i što je lakše putovati. Biste li rekli da je uspjeh to što je Hrvatska ušla 1. siječnja ako uzmemo u obzir da Rumunjska i Bugarska nisu uspjele?
Svakako to mislim! Čestitke Hrvatskoj na ulasku u Schengen i eurozonu istoga dana, nijedna zemlja to dosad nije uspjela. Dakako, to je veliko postignuće s hrvatske strane. Već smo vidjeli neke pozitivne posljedice, vidimo kako automobili prelaze granicu sa Slovenijom bez zaustavljanja. Mislim da će biti lakše putovati ljudima, ali to vrijedi i za proizvode koji se izvoze i uvoze u Hrvatsku. Držim da će i to biti velika prednost, a mislim i da ćemo na ljeto vidjeti da će turistima biti mnogo lakše putovati, pa ovog ljeta možete očekivati i više turista nego svih prijašnjih.
Ako budemo mogli izaći na kraj s time… Moramo pogledati i situaciju te posljedice na našim vanjskim granicama. Tijekom karijere ste se mnogo bavili ljudskim pravima. Strahujete li se da će situacija na hrvatskoj granici biti još izazovnija za migrante koji pokušavaju ući?
Imate pravo, možemo vidjeti da je situacija izazovnija u ovoj regiji, ali ne samo ovdje, to vrijedi i za druge zemlje, gdje smo također svjedočili izazovima na granici. Stoga moramo biti pripremljeni, zbog čega će pregovaranje o paketu o migracijama u EU-u također biti vrlo važno za naše predsjedanje. Zapravo ne očekujemo da ćemo uspjeti postići dogovor, posrijedi su osjetljiva, teška, komplicirana i kompleksna pitanja, različite države članice imaju različite stavove pa ćemo pokušati pregovarati i ostvariti napredak u pregovorima te se nadamo da ćemo završiti nekad sljedeće godine. Ali i tu je svakako važno da pokušamo pronaći europsko rješenje za ovaj izazov, a ne rješenje za svaku državu pojedinačno.
A što je s proširenjem? Države regije gledaju prema Bruxellesu… Znamo da je BiH dobila status kandidata na posljednjem samitu EU-a. A što s drugim državama? Kako Stockholm gleda na ova pitanja?
Otkako se pridružila EU-u, Švedska se uvelike zalaže za daljnje proširenje EU-a, kao što smo snažno podupirali i Hrvatsku. Još je jedna posljedica rata u Ukrajini to da se pitanje proširenja opet našlo visoko na dnevnom redu EU-a. Vidjeli smo da su Ukrajina i Moldavija lani dobile status kandidata, Gruzija ima EU perspektivu, a kao što ste i spomenuli, BiH je također dobila status kandidata. Vrlo nam je drago što je u Tirani održan sastanak čelnika EU-a i zapadnog Balkana, prvi puta izvan granica EU-a, što također šalje vrlo snažan signal potpore EU-a ovim državama. Ne očekujemo da ćemo tijekom našeg predsjedanja organizirati samit, zapravo ne vidimo potrebu za time s obzirom na to da smo ga nedavno imali, ali željeli bismo se fokusirati na napredak u vezi sa suštinom. Moramo pomoći ovim državama da što brže provedu reforme kako bi se mogle pridružiti Europskoj uniji. Hrvatska vrlo dobro zna što znači provesti sve te reforme prije nego što se možete pridružiti. To će biti u fokusu našeg predsjedanja, pružat ćemo potporu Ukrajini i BiH u ostvarivanju napretka s reformama.
Mislite li da Hrvatska mora preuzeti aktivniju ulogu u regiji s obzirom na iskustvo koje ima?
Mislim da Hrvatska već ima vrlo aktivnu ulogu u regiji. Dakako, uz sve vaše nedavno iskustvo u pregovorima, mislim da je dobra ideja s drugim potencijalnim državama članicama, odnosno budućim državama članicama, podijeliti vaše iskustvo. A koliko znam, Hrvatska to već čini s nekim susjednim državama, mislim da je to dobra ideja.
I vas u Švedskoj čekaju pregovori, oni o pridruživanju NATO-u. Nakon donošenja odluke, započeo je proces ratifikacije. I dalje postoje neka pitanja koja nisu razriješena. Kakva je trenutačna situacija?
Imate pravo, zasad je 28 od 30 država članica NATO-a ratificiralo ovaj sporazum u vezi s našim zahtjevom za članstvom u NATO-u. Kada je posrijedi Turska, postoje neki izazovi i neriješena pitanja. Traje dijalog između Helsinkija, Stockholma i Ankare otkako smo proljetos ovo pokrenuli. To se događa na različitim razinama, na razini stručnjaka… Naš novi premijer Ulf Kristersson u studenom je posjetio Ankaru, a naš ministar vanjskih poslova u prosincu je bio u Ankari. Dakle, dijalog traje i doista se nadamo da ćemo se što prije moći pridružiti NATO-u, no u ovom trenutku nemam vremenski okvir. Iskreno, moram reći da nismo iznenađeni. Ako želite da 30 parlamenata ratificira politički veoma važan međunarodni sporazum, za to treba vremena. Ovaj smo put to dosad obavili vrlo brzo. Stoga ne iznenađuje da jedna ili dvije države članice imaju neke primjedbe, to je nešto normalno i spremni smo uhvatiti se ukoštac s time. Vidjet ćemo kada ćemo moći ostvariti napredak, ali čvrstog smo uvjerenja da bismo se čim prije mogli pridružiti NATO-u, a kada se to dogodi, ojačat ćemo sigurnost Švedske i Finske, ali i Europe i svih članica NATO-a, uključujući Hrvatsku.
A kako vidite da će se razriješiti situacija s mađarskim parlamentom?
Dobili smo signale od premijera Orbána krajem prošle godine da namjeravaju ratificirati sporazum početkom ove godine. Kad parlament u Budimpešti počne zasjedati, nadamo se da ćemo uskoro dobiti pozitivan signal i iz Mađarske.
Dakle, što prije to očekujete na dnevnom redu njihova parlamenta?
Ne možemo to očekivati, možemo se nadati, i, dakako, ta je odluka na Mađarima. No, naravno, budući da je premijer otvoreno rekao da će to učiniti, nadamo se da će se to uskoro dogoditi.
Već ste spomenuli da se Europa treba ubrzati glede svoje konkurentnosti u usporedbi s ostatkom svijeta i oslanjati na svoje partnere, odnosno SAD i UK, između ostalih. Kakvo je stanje trenutačnih odnosa između SAD-a i Europske unije? Neki su rekli da će novi američki zakon o smanjenju inflacije duboko utjecati na europsko gospodarstvo.
Nisam stručnjak ni za transatlantske odnose EU-a, ali stručnjaci kažu da je još jedna posljedica rata u Ukrajini osnaživanje odnosa EU-a s SAD-om, ali i s Ujedinjenom Kraljevinom, možda Putin nije očekivao da će se to dogoditi. Glede gospodarskih odnosa i zakona o smanjenju inflacije… Istina, o tome se razgovara u Europskoj uniji. Naši su čelnici o tome razgovarali u prosincu na samitu u Bruxellesu, a o tome će se i nastaviti razgovarati. Nije tajna da različite države članice imaju različita mišljenja o tome. Neke smatraju da moramo biti čvrsti kad je riječ o otvorenoj trgovini, pravilima tržišne ekonomije i slično, dok druge zagovaraju više državnih subvencija za industriju itd. Kao predsjedateljica Vijeća Švedska će pokušati biti pošten posrednik i nastojati pronaći rješenje između svih ovih mišljenja kako bismo mogli naprijed. U ovom trenu ne znam što će to biti, ali predsjedateljica mora biti pošten posrednik, a ne gurati svoja mišljenja i stavove tijekom ovih šest mjeseci predsjedanja.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!