Imenovanjem Ivana Turudića na mjesto glavnog državnog odvjetnika otvorena je tema sukoba nadležnosti EPPO-a i DORH-a. Ovih dana je to pitanje ponovno aktualno, a o tome, prema sadašnjoj uredbi odlučuje - glavni državni odvjetnik. Pitanje je jesu li te odredbe usklađene i je li zakon o provedbi usklađen s hrvatskim Ustavom. Odvjetnik Veljko Miljević pokušao je u Novom danu kod Tihomira Ladišića objasniti o čemu se radi.
Na pitanje svodi li se u konačnici sve na pitanje je li Ustav usklađen s čl. 8 o provedbi uredbe Vijeća Europe koja regulira pitanje nadležnosti, Miljević kaže: “Ustav ne treba s ničim biti u skladu, svi drugi propisi moraju biti u skladu s Ustavom. To je najviši pravni propis i svi drugi propisis moraju biti usklađeni s njim. Meni se čini da čl. 8 Zakona o provedbi uredbe VE-a nije u skladu s Ustavom. Sad je ovaj naziv teško pročitati, ali bit ću vrlo jednostavan. 18. 12. 2020. je Sabor proglasio Zakon o provedbi ove uredbe VE-a iz listopada 2017. koja državama članica EU-a nalaže da krenu u postupak osnivanja ureda EPPO-a. Tada, kad je objavljen taj zakon, NN 146/2020, stekli su se svi uvjeti da ta uredba tom odlukom stupi na snagu i stekne svojstvo pravnog propisa koji je dio pravnog propisa RH. Sve je jasno. Međunarodni propisi koji su ratificirani postaju dio pravnog poretka. Ustav još nitko nije spominjao, a prof. Đurđević je prije nekoliko dana upozorila da joj se čini da nije sve baš čisto u pogledu nadležnosti između glavnog državnog odvjetnika i EPPO-a. Žao mi je da se nisu ustavni stručnjaci uhvatili toga jer izvorna odredba čl. 141 Ustava u tekstu (a važni su i 143 i 145)… Tamo izrijekom piše da međunarodni propis, kada je ratificiran, ulazi u pravni predak RH i po pravnoj snazi je jači od zakona. To je ustavna odredba, a sve druge odredbe i zakoni moraju biti u skladu s Ustavom.
“Premijer je sinoć govorio o unutarnjem ustrojstvu Ureda europskih tužitelja. Pa nije to neko strano tijelo, nisu to vanzemaljci, to su naši ljudi koji su sa svojih dosadašnjih poslova otišli na rad u EPPO. Zamišljeno je da najbolji ljudi iz državnoodvjetničke strukture ili iz USKOK-a, a tako i je, s Laptošicom su otišla dva najsposobnija čovjeka iz USKOK-a, a onda i neki drugi koje nije nitko problematizirao pa neću ni ja. Ali, mi imamo i jednu zanimljivu odredbu koja je potpuno u skladu s našim Ustavom, a to je čl. 3. To su načelne, temeljne odredbe. Svi su pozdravili početak rada. U st. 3 od riječi do riječi “Zakon o DORH-u i DOV-u” – znači ta dva zakona će se primjenjivati na prava i dužnosti delegiranih europskih tužitelja, ako nisu u suprotnosti s uredbom VE-a iz 2017. Znači, strogo i doslovno u skladu s Ustavom. Ova dva naša najvažnija propisa za ovu problematiku, primjenjivat će se, ali pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovom uredbom koja nije naša, nego je uredba VE-a. I sad vi imate sukob nadležnosti koji sve zanima. O sukobu nadležnosti govori čl. 8, odlučuje glavni državni odvjetnik RH. Ja shvaćam otkud je ovaj temelj proistekao. Ja od premijera učim svaki dan, ja mislim da se on u pravosuđe ne razumije koliko mi neki koji radimo to 40-ak godina, ali se od njega može naučiti dosta o elementarnoj logici. To je naše tijelo i iz te logike valjda proistječe da je normalno da o tome odlučuje glavni državni odvjetnik, ali to nije u skladu s čl. 3 st. 3. Po mom mišljenju, a volio bih da su se oglasili neki ustavni stručnjaci, to mi se čini da nije u skladu ni s čl. 3 ni s temeljnim odredbama Ustava”, govori Miljević.
U tom istom zakonu ima i nešto puno važnije, upozorava odvjetnik. “U čl. 6 piše koje ovlasti imaju. Taj ured EPPO-a u obavljanju zadataka koje radi po ZKP-u i ZUSKOK-u za koruptivna djela poduzima sve radnje po zakonu o pravnoj suradnji i Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći koji vrijedi za cijeli svijet. Čl. 6 kaže da EPPO preuzima ovlasti koje glavni državni odvjetnik ima i tu ja, koji to radim preko 45 godina, sam se frapirao. Sve je to u glavi, ali kad na jednom mjestu vidiš da oni preuzimaju ovlasti glavnog državnog odvjetnika kad nema sukoba… Ako loš student prava ovo uzme, vidjet će koje su to ovlasti i zašto je DORH posebna grana vlasti. Ono što je stotinjak puta u zadnjih mjesec i pol dana naglašeno – DORH je samostalna i neovisna organizacija koja se brine za tri vrste zadataka”, upozorava Miljević.
Napuci za rad DORH-a i EPPO-a su osobito zanimljiva stvar, upozorava Miljević. DORH, smatra on, ne ispunjava svoju funkciju zato što ne izvještava javnost o predmetima od interesa za javnost. “Dužnost je DORH-a da o tim temama daju priopćenja jer će na taj način eliminirati zlonamjerna tumačenja”, kaže i dodaje kako državn i odvjetnik u najvažnijim predmetima mora itkako paziti na mišljenje Vlade. “Ako se to ne radi s potrebnom osjetiljivošću, onda mi od sistema trodiobe vlasti nemamo više ništa. Tu je mogućnost potpuno legalnog, a naš premijer je legalist, mi svaki dan učimo od njega, tu Vlada itekako može djelovati na glavnog državnog odvjetnika. Ljudi ne čitaju zakone”, govori odvjetnik.
Ministarstvo kulture i Geodetski fakultet
Miljević kaže kako se lako može utvrditi je li novac koji je Ministarstvo kulture dalo Geodetskom fakultetu europski ili hrvatski.
“Možda premijer nije ništa slagao. Možda je to knjiženo kao da je to hrvatski novac. Zašto ne bi bilo tako knjiženo? Pa ja mogu svoj novac knjižiti na svoju mamu ili brata. … Kad su vidjeli da postoji potreba da se to nedvojbeno ispita, a postoje stručnjaci kod nas u Zagrebu koji će u 15 dana utvrditi i nedvojbeno reći: To je to”, govori.
Mobitel Josipe Rimac
Još jedna tura poruka iz mobitela Josipe Rimac pojavila se u javnosti.
Miljević kaže kako odvjetnik Čedo Prodanović zna kako funkcionira DORH i perfektno poznaje taj dio sustava. “Prije bih se opredijelio za stav Čede Prodanovića nego za premijera čiji se genij gubi kad uđe u tumačenje konretnih odredbi”, kaže Miljević.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!