Da sve više djece ima potreba za logopedom nije novost, kao što nije novost da ih je trenutačno premalo. Nedavno je na saborskom Odboru za za zdravstvo i socijalnu politiku naglašeno kako upisna kvota od 80 studenata u Hrvatskoj za logopede ne zadovoljava potrebe tržišta. Zato se s nestrpljenjem čeka odluka hoće li nakon Zagreba i Rijeke i Split dobiti studij logopedije.
Ući u svijet logopedije Fani Šupić je bila najveća želja. Fakultet je upisala iz drugog pokušaja, a od diplome je dijeli još nekoliko ispita. Jedan od njih je i praksa koju odrađuje u jednoj splitskoj klinici.
“Vidim različit spektar teškoća i puno mi znači da uz teorijsku podlogu koju imam s faksa vidim praksu, da vidim kako to zapravo sve oživi”, kaže Fani.
Živo je u ordinaciji njene nešto starije kolegice, logopedice Damire. Djece kojoj je potrebna njihova pomoć, kaže, sve je više: “Liste su jako velike. Nakon uključivanja u terapiju svaki roditelj dobije smjernice kako poticati i raditi s djetetom kod kuće. Mislim da taj dio roditelji trebaju jako osvijestiti, da je suradnja roditelja i logopeda bitna i smatram da bi se svakako trebao povećati broj logopeda.”
Jer na šest tisuća stanovnika Hrvatska ima samo jednog logopeda, a ta bi brojka trebala biti duplo manja.
No, postoje i iznimke, smatra Ivana Kujundžić, predsjednica Hrvatskog društva logopeda: “To je glavni grad Zagreb, gdje je brojka oko tri tisuće na jednog logopeda. Ipak, bez obzira na velik broj logopeda u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, i dalje nam dolaze podaci od gore da je oko dvije tisuće djece na listi čekanja.”
U sustavu je trenutno zaposleno oko tisuću logopeda. Najviše u Zagrebu, čak 55 posto, dok je u manjim županijama poput Zadarske i Šibensko-kninske taj postotak drastično manji, tek jedan posto. I upravo je to problem.
“Pozdravljamo odluku Ministarstva zdravstva o uvođenju logopedske djelatnosti na razini primarne zdravstvene zašitite. To je novina koja je na e-savjetovanju, pa pozdravljamo takav način pokušaja rješavanja problema. Svaka zdravstvena usluga mora biti pravovremena, dostupna i kvalitetna”, kazala je Kujundžić.
Još jedno rješenje ponudilo je Sveučilište u Splitu. S prvim listopada trebao bi krenuti studij logopedije, ali na način da se Edukacijsko-rehabilitacijski studij u Zagrebu dislocira u Split.
“Kad gledamo dislokaciju čini mi se da je to najbrže i najprihvatljivije. Imamo već koliko se potencijalnih studenata prijavilo, čini mi se na 50 mjesta 600 studenata. Mi bi sa te liste mogli prihvatiti 20, 25 studenata i ponuditi mogućnost studiranja u Splitu”, tvrdi Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu.
Zbog manjka logopeda “uskače” tko god; nestručni kadar ili friško diplomirani studenti. To bi trebao riješiti Zakon o logopedskoj djelatnosti koji bi logopedi trebali dobiti nakon 15 godina čekanja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare