Pravo ljeto u rano proljeće, kakvo smo iskusili početkom travnja, koliko god ljudima "ugodno toplo" bilo, zapravo je još jedno ozbiljno upozorenje na drastične klimatske poremećaje.
Mnogi su uživali u sunčanim i toplim danima, proveli vrijeme na otvorenom, u prirodi ili na terasama kafića, neki se i okupavši u moru, iako je na Jadranu bilo manje toplo nego u kontinentalnim krajevima.
A upravo prošloga tjedna, dok se posvuda uživalo u ranoproljetnom ljetu, objavljeno izvješće Copernicusa, službe EU-a za praćenje klimatskih promjena, s dramatičnim podatkom da je ovogodišnji ožujak bio najtopliji ožujak u povijesti mjerenja temperatura.
Deset najtoplijih mjeseci u povijesti
Time se ožujak uvrstio u desetomjesečni niz u kojemu je svaki uzastopni mjesec globalno bio najtopliji dosad zabilježen. Osim toga, zabilježen je i apsolutni globalni mjesečni rekord temperature mora. Tih deset uzastopnih prosječno najtoplijih mjeseci u svijetu otkako se mjere temperature, posljedica su niza čimbenika, ali ponajviše emisije stakleničkih plinova, sada dodatno pojačanih utjecajem El Niña.
El Niño meteorološki je fenomen koji se periodično javlja u tropskim područjima, a očituje kao anomalija u temperaturama Tihog oceana i praktički utječe na vrijeme u skoro cijelome svijetu. Ovaj aktualni započeo je prošloga ljeta i ide svome kraju, no iako je oslabio još uvijek se osjećaju njegove posljedice.
“U proljeće je toplinski val sasvim ugodan”
Koliko god bio dramatičan, podatak iz izvješća Copernicusa o najtoplijem ožujku u povijesti iz laičke perspektive ne doima se takvim. Barem ne izvan kalendarskog ljeta. Atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i vodeći domaći stručnjak za klimu, nedavno nam je rekao da je klimatski kalendar pomaknut i da smo početkom travnja praktički već bili na početku lipnja, kao što smo početkom veljače već imali razdoblje vremena sličnijeg početku travnja.
Grisogona smo stoga pitali podsjeća li ta situacija na sindrom kuhane žabe. Kada bi žabu stavili u lonac kipuće vode, ona bi iz njega odmah iskočila. No u mlakoj vodi bilo bi joj ugodno i ne bi osjetila postupno povećanje temperature sve do točke vrenja kada bi već bila skuhana.
“Definitivno podsjeća na to. Kad u proljeće imamo toplinski val, to je ugodnije od toplinskog vala u srpnju. Ugodnije je kad s 15 ili 18 stupnjeva Celzijevih, što bi trebala biti maksimalna srednja temperatura za ovaj dio travnja, ode gore za 8 ili 10 stupnjeva. To je lakše izdržati, nego kad usred ljeta sa srednje maksimalne temperature od 30 stupnjeva odemo gore za 8 ili 10 stupnjeva. Organizam to teže podnosi, tijelo se tada uopće prirodno ne hladi. Zato nam je sada ovaj toplinski val bio ugodan”, objasnio je prof. Grisogono.
Od travnja do listopada imamo “razmazano” ljeto
Toplinski valovi, dodaje, ranije su bili definirani isključivo za ljeto, a u međuvremenu se to promijenilo.
“Sada se toplinski valovi mogu definirati za sve sezone. Kad god maksimalna dnevna temperatura prijeđe 8 ili 10 stupnjeva iznad klimatološkog prosjeka kroz barem četiri ili pet dana, onda to zovemo toplinskim valom. Biljke i životinje posebno jako to osjećaju, dok mi kažemo “o baš je lijepo” i idemo se kupati u prvoj trećini travnja”, kaže i dodaje da se razdoblje ljetnog vremena se produžilo.
“Može se reći da od travnja do listopada imamo “razmazano” ljeto s kraćim prodorima hladnog zraka i intenziviranim olujama kakvih nije bilo ranije”, ističe prof. Grisogono.
“Na klimatski smo najizloženijem dijelu Europe”
Na pitanje je li Europa izloženija riziku globalnog zagrijavanja, prof. Grisogono napominje da treba biti oprezan kod takvih ocjena.
“Primarno su polarni krajevi, posebice Arktik, najizloženiji klimatskim promjenama. Što se tiče Europe, ovdje se provodi najviše mjerenja pa je i više klimatskih modela. Konfiguracija Europe postavljena je prema Atlantiku, a Atlatski je ocean jedan od ključnih parametara zbog Golfske struje. Pa zbog Golfske struje i putanje mlaznih struja u zraku, Europa jest više pod utjecajem klimatskih promjena nego možda neka druga područja. Ali to još ne znači da je najviše pod tim utjecajem. U samoj Europi postor najizloženiji klimatskim promjenama je Mediteran, a time i Hrvatska”, kazao je prof. Grisogono.
Stiže li La Niña nakon El Niña?
El Niño nakon vrhunca u prosincu i siječnju ide svome kraju, ali prof. Grisogono kaže da to još ne znači da će nakon toga nastupiti razdoblje “hlađenja”. Najprije bi trebala uslijediti neutralna faza i potrajati bar nekoliko mjeseci.
“Uobičajeno je, ali ne i nužno, da nakon El Niña nastupi La Niña, koja ima suprotni efekt. Između 2017. i 2022. bili smo ili u neutralnoj fazi ili je bilo nekoliko La Niña i zato nije bilo klimatski najtoplije godine. Ali ne ide uvijek tako da se smjenjuju El Niño i La Niña, nego je to kvaziperiodička pojava. Može imati nekoliko brijegova, a da nema pravi dol”, slikovito je objasnio prof. Grisogono.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!