Olujno jugo i preobilna kiša pogodili su Zadar i okolicu u noći s prošle nedjelje na ponedjeljak. Na tom području palo je čak 164 litre kiše po četvornom metru što je, po riječima voditelja tamošnje Meteorološke postaje, više nego što je u isto vrijeme palo u pola Hrvatske.
Prije ove goleme sredozmene ciklone u Hrvatskoj je tjednima vladalo pravo proljetno vrijeme sličnije onome početkom travnja, nego krajem siječnja i u veljači. Da nešto “ne valja” govorio je i podatak da je prosječna temperatura zraka u veljači bila viša čak i od prosječne temperature u ožujku.
Čitava ova zima u Hrvatskoj je bila najtoplija otkad se sustavno mjere temperature.
“Definitivno neobični poremećaji”
“Ovo nije tipično vrijeme za ovo doba godine. Godina je počela neobično, dugotrajnim anticiklonama, a sada se nastavila ovakvim vremenom s obilnim kišama. Definitivno je neuobičajeno”, kazao nam je atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i vodeći domaći stručnjak za klimu.
“Iznenađenja u vremenu se događaju. Amerikanci vole reći da je klima ono što očekujemo, a vrijeme je ono što dobijemo”, dodao je.
Uzrok spomenutim poremećajima on vidi u djelovanju El Niña, periodične meteorološke pojave koja se javlja u tropskim područjima i očituje kao anomalija u temperaturama Tihog oceana, a praktički utječe na vrijeme u skoro cijelome svijetu.
“U drugoj smo fazi El Niña, poremećaji su dosta veliki i neobični. Veljača je bila jako topla, sve je procvalo, a sada imamo duboku ciklonu. Ona inače brzo prođe preko naših krajeva – za 12 do 24 sata, a sada traje već duže od dva dana. To je prilično neobičan poremećaj”, napominje Grisogono.
“Ovo je jedan od jačih El Niña, svi ga osjete”
Pitali smo ga koliki je uopće utjecaj El Niña na području Hrvatske.
“Kod nas se ne ostvaruju jaki efekti El Niña. Oni nastanu drugdje, na istočnom Atlantiku, u tropskim krajevima, u Indijskom oceanu, ali sve to utječe na opću cirkulaciju atmosfere koja onda struji i do Skandinavije zbog čega je tamo nedavno bila neobično dugotrajna anticiklona. Teško je izdvojiti samo jedan fenomen”, objašnjava.
Kod utjecaja El Niña na naše krajeve, dodaje, radi se o parcijalnoj korelaciji koja je do sada bila relativno mala. Utječe na nas preko drugih područja.
“Kao kada prilikom kuhanja dodajete jedan sastojak, a ne znate kako će reagirati s drugim. Ovo je jedan od jačih El Niña i osjeti se u cijelome svijetu. Nismo ga imali šest ili sedam godina. Krajem prošloga ljeta i početkom jeseni krenuo je prilično žestoko, a sada kao da odtitrava. No još je prerano reći kada će mu biti kraj. Možda u lipnju ili srpnju, a možda i kasnije”, kaže.
Sve češći ekstremi, naročito bujične poplave
Prošloga ljeta svjedočili smo još jednoj dotad neuobičajenoj meteorološkoj pojavi na ovim prostorima – superćelijskoj oluji. Ona se 19. srpnja spustila s Alpa pa nevjerojatnom brzinom i žestinom poharala područje od Hrvatskog zagorja preko Zagreba i središnje Hrvatske do Slavonije ostavivši za sobom četvero poginulih ljudi i ogromnu materijalnu štetu. Grisogono upozorava da će takve ekstremne pojave biti sve češće, naročito bujične poplave kao jedan od najvećih problema.
Što se tiče predstojećeg ljeta, Grisogono kaže kako valja očekivati da će biti dugotrajno, prilično izvan kalendarskih okvira. No, u prognozu o tome hoće li biti najtoplije dosad, Grosogono se nije želio upustiti.
“Sve je to, kako se kaže, prst-palac procjena. Ako se opet negdje nagomilaju ovakve ciklone, ljeto bi moglo biti poput onoga 2014. godine, s jako puno kiše. Kod nas se miješaju utjecaji i s Mediterana i s Alpa i iz Panonske nizine pa kad se sve to pomiješa, teško je reći što će biti”, smatra Grisogono.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!