Pročelnica Centra za istraživanje medija i profesorica na Fakultetu političkih znanosti, Zrinjka Peruško, gostovala je u N1 studiju uživo i komentirala istraživanje Reutersova instituta o medijima.
Istraživanje je počelo 2012. s pet zemalja. Institut iz Oxforda je želio primijetiti promjene s trendovima korištenja vijesti s obzirom na pojavu digitalizacije i nove kanale koji se pojavljuju i toga što smo svi svjesni, da se naše navike konzumiranja informacija mijenjaju u tom novom medijskom krajoliku, objasnila je Peruško.
VEZANA VIJEST
Svake godine su povećavali broj zemalja, jer su u međuvremenu nabavili stabilnije financiranje, da bi ove godine bilo uključeno 46 nacionalnih tržišta s preko 90.000 ispitanika. To je najveće istraživanje publika u korištenju vijesti koje postoji u svijetu. Radi se o longitudinalnom istraživanju, znači da možemo pratiti trendove, kazala je Peruško.
Ove godine je bio fokus na pandemiji, ali možemo pratiti neke glavne stvari kroz svih ovih 10 godina. Hrvatska je već petu godinu u tom istraživanju, jako smo zbog toga sretni i ponosni. S kolegicom Dinom Vozap napravili smo knjižicu o ovih pet godina, gdje smo proučavali istraživanja i vidjeli da su u Hrvatskoj neke stvari slične, a neke drugačije od ostatka svijeta.
Upitana vjeruju li ljudi u teorije zavjere, Peruško je rekla da su se pokazali proturječni trendovi.
“Kad se radi o istraživanju u tako velikom broju zemalja, imamo nalaze koji nisu jasni. Jedan od nalaza je da su se ljudi jako okrenuli televiziji. U Hrvatskoj nemamo značajno povećanje upotrebe vijesti, ali je televizija na prvom mjestu, cijelo je vrijeme u Hrvatskoj televizija na prvom mjestu i ono što se također vidjelo, što je suprotno onome što bi čovjek očekivao, da je porast povećanja povjerenja u medije. Globalni trendovi pokazuju povećanje 6 posto, u Hrvatskoj isto imamo povećanje od 6 posto, ali je povećanje još veće u društvene mreže”, rekla je Peruško.
“To je jedan paradoks, zato što ljudi primjećuju da na društvenim mrežama ima najveći broj fejk informacija, ljudi su primijetili da tamo ima različitih informacija koje su netočne, međutim povećano je povjerenje. Ljudi u istočnoj i južnoj Europi imaju drugačlije navike korištenja online medija nego zapadnjaci, nešto više smo orijentirani na online medije, to ima veze s nepovjerenjem u klasične medijske institucije”, rekla je Peruško.
Istaknula je da su prema istraživanju, građani u Hrvatskoj ocijenili kao one koji su na prvom mjestu kad je u pitanju širenje dezinformacija, međutim, na drugo su mjesto stavili novinare i medijske institucije. “Bilo bi dobro napraviti dodatno istraživanje i shvatiti zašto građani kod nas misle da mediji šire dezinformacije”, rekla je Peruško.
Govoreći o N1, Peruško je istaknula da N1 kao kanal ima 19 posto povjerenja publike.
“Sad 19 posto publika bira N1 za informiranje, što je jako visok postotak za news kanal koji se gleda samo putem pretplate. Preko 50 ili 55 posto građana u Hrvatskoj televiziju gleda isključivo preko običnih antena, to je jako visok postotak. To nije udio u gledanosti, ovaj podatak je možda još značajniji, jer Reutersovo istraživanje istražuje koliko su vijesti na pojedinim medijima birane za informiranje. Ako vas 19 posto gledatelja bira da se informira, to je jako veliki postotak, jer se time pokazuje utjecaj određenog medija”, rekla je Peruško.
“Mislim da je nužno za hrvatski medijski prostor da N1 ostane kao news kanal dostupan gledateljima, zato što izrazito jako doprinosi pluralizmu informativnog prostora, mislim da bi država morala učiniti sve da on ostane na ovaj ili onaj način dostupan ljudima kroz televizijske kanale, a ne samo internetski pristup. Mislim da je država tu sasvim odgovorna u tom smislu”, rekla je Peruško.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!