Članak u Natureu objašnjava da su preliminarni rezultati konačne faze ispitivanja cjepiva protiv covida-19 pokazali da je ono djelotvornije kad su u prvom cijepljenju ispitanicima davali manju dozu, a potom punu, nego kad su u oba cijepljenja koristili pune doze.
Na kraju ispada da je riječ o prosječnoj uspješnosti cjepiva koje su razvili Sveučilište Oxford i AstraZeneca, od 70 posto. Međutim, kako je primijetio i javno objavio virolog sa Medicinske škole Icahn Mount Sinai iz New Yorka Florian Krammer:
The AZ results are very positive, especially since the vaccine can be stored under 'normal' conditions. 90% is pretty good, but the 62% for the second tested regimen are not that impressive. https://t.co/oUjX3Bg7eN
— Florian Krammer (@florian_krammer) November 23, 2020
“90% je prilično dobro, ali 62% iz druge testirane skupine nije baš tako impresivno.”
VEZANE VIJESTI
Riječ je o tome da je ispitivanje pokazalo, objašnjava se u Natureu, da su zaštićenost od zaraze koronavirusom od 90% imali oni ispitanici, njih 2741, koji su primili u prvom cijepljenju nižu dozu, a tek u dopunskom puno dozu cjepiva, za razliku od skupine s ispitanicima, 8895, koji su i prvi i drugi put primili punu dozu cjepiva.
Imunologinja Katie Ewer komentirala je ovu pojavu tako da “misli da nije riječ o anomaliji” u statistici, kako je dio struke bio sklon pomisliti da bi mogao biti odgovor, imajući u vidu da je, s obzirom da je riječ o preliminarnim rezultatima, još uvijek riječ o relativno malom uzorku ispitanika. Ipak je, naime, riječ o previsokoj razlici u rezultatima da bi to mogao biti prvi odgovor s kojim bi se moglo računati.
#related-news_0
Ewer je sklona dvama objašnjenjima. Prvo bi bilo, s obzirom da je riječ o cjepivu na bazi adenovirusa, uzročnika puke prehlade, izoliranog iz čimpanzi, da organizam koji primi u prvom obroku punu dozu cjepiva, reagira dijelom na izvorni virus. Drugi je, pak, taj da niže razine cjepiva, onim dijelom koji nosi informaciju novog koronavirusa, naprosto bolje stimuliraju dio imunoloških stanica, T-stanica, koje dovode do proizvodnje antitijela.
Sličnu pojavu primijetila je i imunologinja za viruse Hidlegund Ertl s Instituta Wistar, koja je također radila na cjepivima na bazi adenovirusa.
#related-news_0
Razlog zašto je ovo pitanje tako važno, nije tek zbog znanstvene znatiželje eksperata, jer je riječ o doista iznenađujućoj pojavi. Ovo cjepivo je svakako nešto manje primamljivo zbog prosječne uspješnosti sprečavanja od zaraze od 70%, što je još uvijek jako dobro, kako se navodi u nizu osvrta, nasuprot u prvom redu onom od Pfizera i BioNTecha s uspješnosti od čak 95 posto.
Razlog interesiranju za rješavanje ove pojave je to što je ovo cjepivo stabilno na temperaturi običnog frižidera, dok je cjepivo uspješnosti 95% stabilno na temperaturi od -70°C i nižima, o čemu je pisao N1.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
