Nova analiza pokazuje da bi pandemija covida-19 mogla prouzročiti kratkotrajni pad očekivanog životnog vijeka u mnogim regijama svijeta.
Ako se širenje bolesti ne zaustavi, covid-19 će vjerojatno dovesti do smanjenja očekivanog životnog vijeka u teško pogođenim područjima, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu PLOS ONE. Studija je ispitivala utjecaj smrtnih slučajeva povezanih s covidom na očekivano trajanje života u četiri svjetske regije.
VEZANE VIJESTI
“Naša studija pruža prvu procjenu potencijalnog utjecaja covida na očekivano trajanje života u skladu s nizom scenarija stopa prevalencije u jednogodišnjem razdoblju”, kazao je istraživač i voditelj studije GuillaumeMarois.
Očekivano trajanje života mjerilo je broja godina koje prosječna osoba može očekivati da će živjeti. Poboljšana zdravstvena zaštita, socioekonomski uvjeti i obrazovanje među ključnim su čimbenicima koji utječu na naše zdravlje i koliko dugo živimo. Tijekom prošlog stoljeća, očekivano trajanje života znatno se povećalo u mnogim regijama svijeta.
U novoj su studiji istraživači IIASA izgradili mikrosimulacijski model koji simulira vjerojatnost zaraze koronavirusom, vjerojatnost umiranja od bolesti i vjerojatnost umiranja od drugog uzroka tijekom razdoblja od jedne godine, uzimajući u obzir različite stope smrtnosti od bolesti za različite dobne skupine. Zatim su izračunali utjecaj covid-19 na očekivano trajanje života rekonstruirajući tablice života i životni vijek iz simulacije i uspoređujući ih s onima koji se koriste za ulazne podatke.
#related-news_0
Pad očekivanog životnog vijeka
Otkrili su da pri vrlo niskim stopama prevalencije pandemija neće utjecati na očekivano trajanje života, ali pri stopama prevalencije od samo 2%, mogla bi prouzročiti pad očekivanog životnog vijeka u zemljama u kojima je prosječni životni vijek visok – otprilike oko 80 godina. Pri većim stopama prevalencije učinak na očekivano trajanje života bio bi veći, posebice u Europi i Sjevernoj Americi.
“Pri prevalenciji od 10%, smanjenje očekivanog životnog vijeka vjerojatno će biti veće od jedne godine u zemljama s visokim očekivanim životnim vijekom, poput onih u Europi i Sjevernoj Americi. S 50 posto, to bi se pretvorilo u tri do devet izgubljenih godina u regijama s visokim očekivanim životnim vijekom. U slabije razvijenim regijama učinak je manji. Međutim, čak i u najugroženijim regijama, očekivano trajanje života će se vjerojatno oporaviti nakon što pandemija završi”, istaknuo je Marois.
“Europi je trebalo gotovo 20 godina da se prosječni životni vijek pri rođenju poveća za šest godina – sa 72,8 godina u 1990. na 78,6 godina u 2019.”, kazao je istraživač IIASA-e Sergej Scherbov, koji je također radio na studiji. Dodao je i kako bi covid-19 također mogao smanjiti očekivani životni vijek.
#related-news_0
“Ovi scenariji” što ako “mogu dati relevantne informacije o tome što bi se moglo dogoditi s očekivanim životnim vijekom pod različitim razinama prevalencije, koje se razlikuju u zavisnosti od javnozdravstvenih strategija kojima se pokušava spriječiti širenje koronavirusa. Analiza pokazuje da bi virus, ako se raširi u cijeloj populaciji, pri nedostatku preventivnih mjera, mogao rezultirati značajnim padom očekivanog životnog vijeka”, rekla je RayaMuttarak, koautorica studije.
Istraživači ističu da bi potencijalno preopterećenje zdravstvenih sustava pri višim stopama prevalencije neizbježno dovelo do veće smrtnosti. S druge strane, kako pružatelji zdravstvenih usluga stječu više iskustva i znanja u liječenju bolesti, stope smrtnosti mogu se smanjiti, prenosi Science daily.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
