U emisiji Tajne svemira urednica i voditeljica Tea Blažević razgovarala je s astronomom i stručnjakom za svemirske letove Antom Radonićem.
Najprije su komentirali zeleni komet koji je još uvijek vidljiv iz naših krajeva, iako gubi sjaj.
“Ako ništa, ovaj komet je nagnao neke da nauče više o kometima, prvo su se ljudi malo zbunili kad su astronomi naveli da nije bio ovdje 50 000 godina, koliko mu je trebalo da dođe blizu Sunca. Nije to neki poseban komet, kad se ne vidi golim okom, svatko tko ima dalekozor može ga pokušati naći, ali teško je. Proteklih dana je bila mjesečina, a sada kad Mjesec kasnije izlazi, sad komet naglo gubi sjaj. On je bio maksimalno sjajan kad je bio najbliži, 1. veljače, kad mu je bila magnituda oko 5, sad je već blizu sedam. Teleskopom se može lijepo vidjeti, i naravno, kad imate objekte slabog sjaja, onda vi ne možete uočiti boje, one se mogu uočiti u teleskopu, a najbolje se vide kad snimate komet.”
Na pitanje gdje je sad zeleni komet, Radonić je odgovorio: “Komet je sad u zviježđu Bika. Danas je komet prividno jako blizu planetu Marsu. Svi oni koji znaju gdje je zviježđe Bik lako će uočiti Mars koji izgleda kao crvenkasto-narančasta zvijezda i mirno svijetli, ne treperi kao zvijezda. Dakle, komet danas možete naći po tome što je blizu planeta Marsa, a za četiri dana će biti blizu narančaste zvijezde Aldebaran. Samo, nažalost sjaj kometa se gubi kako se on udaljava.”
Zeleni komet noći će iz naših krajeva vidjeti sve do kraja mjeseca, otkrio je naš poznati astronom.
Radonić je zajedno sa solarnim fizičarom dr. Bojanom Vršnakom komentirao i sunčeve pjege i pojačanu sunčevu aktivnost.
Najprije je pojam sunčeve pjege objasnio dr. Bojan Vršnak:
“Na Suncu je dosta velika pjega, ali postojale su i puno veće. To je veličina manja od 100 tisuća kilometara na Suncu, a one znaju biti dvostruko veće. No, ipak se radi o velikoj pjegi. To su mjesta koja vidimo na površini Sunca kao hladnija mjesta. Puno sam puta vidio pjege golim okom, one se znaju vidjeti na zalasku i izlasku sunca, a može se vidjeti i kroz dim ili začađeno staklo. Ta pjega izgleda kao neka prljavština na Suncu, ali ipak treba znati što gledamo”, rekao je solarni fizičar Bojan Vršnak.
Navodi da su Sunčeve pjege tisuću pa i više od tisuću stupnjeva hladnije od Sunca, no treba spomenuti da i pjega emitira temperaturu, ali nižu.
“Ona emitira manje svijetla pa ju vidimo kao sjenu. Sunčeve sjene stvara magnetno polje. Sunce ima veliko magnetno polje, kad je ono u najmirnijoj fazi onda su i magnetska polja relativno slaba. Drugi efekt je taj da Sunce ne rotira jednako, nije kruto tijelo. Ekvator se vrti brže nego polovi, a magnetsko polje onda bude povučeno razlikom u brzini i polako se namotavaju silnice oko Sunca i pojačavaju se magnetna polja”, rekao je solarni fizičar.
Sunčeve pjege mogu se vidjeti golim okom, no treba biti oprezan, nadodao je Ante Radonić. Objasnio je kako je najsigurnije promatrati pojavu:
“Ljudi koji nemaju iskustva mogu se zabuniti, mogu pretjerati zbog velike znatiželje, pri čemu može nastati i oštećenje oka, čak i sljepilo. Nikad ne gledati direktno u Sunce. Ako imate filter, to je opet pitanje koliko je on kvalitetan. Ako koristite filter na dalekozoru i on se ugrije i pukne, vaše oko može stradati. Zato kad se promatraju aktivnosti Sunca, ako imate dalekozor ili teleskop, možete iza njega na bijelom papiru dobiti projekciju, i to je onda najsigurnije. Instrument gleda prema Suncu, a vi gledate na suprotnu stranu papir gdje vam se radi projekcija, to je najsigurnije za promatranje Sunca.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
