Posljedice teške bolesti izazvane covidom-19 zastrašujuće podsjećaju na starost u ljudskom mozgu, pokazuje obdukcija 54 zdravih i zaraženih pojedinaca. Autori studije kažu da njihovo istraživanje prvo povezuje covid-19 s molekularnim potpisima starenja mozga, prenosi ScienceAlert.
“Primijetili smo da je genetski izražaj u moždanom tkivu pojedinaca koji su umrli od covida-19 vrlo sličan onom u nezaraženih pojedinaca koji su umrli sa 71 godinom ili kasnije”, kaže znanstvenik za javno zdravlje, Jonathan Lee s Harvarda.
Uzorak za studiju bio je sačinjen od pojedinaca u dobi između ranih 20-ih i srednjih 80-ih godina, a uključivao je 21 pojedinca koji su imali teški oblik covida-19, jednu osobu koja je imala asimptomatsku zarazu i 22 ljudi koji nisu bili zaraženi koronavirusom.
Istraživači su rezultate također usporedili s nezaraženim pojedincem koji je patio od Alzheimerove bolesti, kao i drugom skupinom od 9 pojedinaca koji također nisu bili zaraženi, ali tijekom života su bili hospitalizirani i liječeni na ventilatoru.
Korištenjem tehnologije sekvenciranja RNA na uzorcima iz prefrontalnog korteksa, znanstvenici su uvidjeli da su oni koji su oboljeli od teškog oblika covida-19 pokazivali znakove obogaćenog genetskog izražaja koji se povezuje sa starenjem.
Mozgovi zaraženih pojedinaca bili su sličniji starijim pojedincima u kontrolnoj skupini, bez obzira na njihovu dob.
Jednostavno rečeno, geni koji jačaju starenjem, kao na primjer oni povezani s imunološkim sustavom, jačaju i u slučajevima teške zaraze covidom-19.
Istovremeno, geni koji slave starenjem, kao na primjer oni povezani sa sinaptičkom aktivnošću, kognicijom i pamćenjem, slabe i u slučajevima teške zaraze covidom-19.
“Također smo primijetili značajnu povezanost staničnog odgovora na oštećenje DNK, mitohondrijalnu funkciju, regulaciju odgovora na stres i oksidativni stres, vezikularni transport, homeostazu kalcija i sekreciju inzulina koja se dosad povezivala s procesom starenja i starenjem mozga,” napisali su autori studije.
“Naše analize daju naslutiti da se mnogi biološki parametri, koji se mijenjaju prirodnim procesom starenja također mijenjaju i u slučajevima teškog oboljenja od covida-19”, dodaju.
Još od početka pandemije koronavirusom, znanstvenici su se pribojavali mogućih dugoročnih posljedica.
Oštećenje mozga jedan je od najtežih ishoda. Teški slučajevi zaraze covidom-19 često se povezuju s gubitkom pamćenja, moždanim udarima, delirijem ili komom. U listopadu 2020., inicijalno skeniranje mozga pacijenata oboljelih od koronavirusa pokazalo je zabrinjavajuće znakove neuroloških poremećaja i oštećenja.
Kasnije studije su pokazale da čak i blagi covida-19 može ostaviti traga na mozgu, iako je još uvijek nejasno koliko dugo te promjene mogu trajati i koliko su ozbiljne u odnosu na one u pacijenata s teškim oblikom covida-19.
Sa svakom godinom, zdravstveni stručnjaci dobivaju bolje uvide o dugoročnim ishodima koje bi mogla donijeti oba globalna pandemije. Tri godine nakon njenog početka, stvari ne izgledaju dobro.
Otkrića iz ove studije objavljena su nakon što je već ranije ove godine jedan drugi rad opisao kognitivni utjecaj teškog oblika covida kao ekvivalentan 20 godina starenja, prenosi Science Alert.
Neuropatologinja Marianna Bugiani sa sveučilišta u Amsterdamu izjavila je za časopis Nature da ova nova saznanja otvaraju “čitav niz pitanja koja su važna ne samo za naše shvaćanje bolesti, već da bismo pripremili društvo za potencijalne posljedice pandemije.”
Također je dodala da te posljedice možda neće biti jasne još godinama. A u tom trenutku globalna zajednica već će prolaziti kroz ponavljajuće zaraze koronavirusom.
Tko zna kakav će dugoročni utjecaj višestruka zaraza imati na našu kognitivnu moć?
Zanimljivo je da u trenutnoj studiji istraživači nisu pronašli nikakav genetski dokaz prisutnosti virusa u mozgu zaraženih pacijenata, što daje naslutiti da neurološke posljedice virusa nisu nužno uzrokovane njegovim prisustvom u živčanom sustavu.
Autori pak jesu pronašli dokaze više prisutnosti faktora nekroze tumora, koji se povezuje s upalama, starenjem mozga, kognitivnim padom izazvanim starenjem, u mozgovima zaraženih pojedinaca.
Genetski faktori povezani s antivirusnim imunološkim odgovorom također su bili povišeni.
Autori kažu da ti čimbenici “mogu dovesti do značajnog propadanja mozga u nedostatku neuroinvazije virusa SARS-CoV-2.”
Zbog tih rezultata, stručnjaci iz tima savjetuju onima koji se oporavljaju od zaraze koronavirusom da posjete neurologa. Ako sama prisutnost ovog virusa može izazvati upale u mozgu, moguće je da je bilo koji zaraženi pojedinac u opasnosti od deterioracije mozga.
Dok stručnjaci ne saznaju više o ovom fenomenu, autori kažu da bi se i liječnici i pacijenti trebali fokusirati na druge faktore rizika od demencije koji jesu u našoj kontroli, kao što su tjelesna težina, unos alkohola i tjelesna aktivnost.
Izbjegavanje zaraze covidom-19, koliko god je to moguće, ostaje najbolji savjet, prenosi ScienceAlert.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!