Marijan Herak, stručnjak s Geofizičkog odsjeka PMF-a, nakon prvog velikog udara potresa u Petrinji komentirao je da se rjeđe događa, ali ipak da se događa, da naknadno slijedi i jači udar. Za N1 je detaljno objasnio kako to funkcionira kao i povijest potresa tog kraja sa svjetskim značajem.
Vjerojatnost da drugi potres bude jači je mala, ali se ipak dogodio, primijetio je voditelj N1.
VEZANE VIJESTI
“Da, mala je. Ali, ovisi kako se gleda. Da imate vjerojatnost pet ili 10 posto šanse dobiti na lutriji, sigurno biste kupili srećku”, odgovorio je Herak.
“Jaki potresi koji prethode drugom još jačem, u seizmologiji nisu novost. I u Hrvatskoj smo imali takvih slučajeva. Mogu podsjetiti, 1905. se u Zagrebu tjedan dana prije Božiča dogodio potres otprilike magnitude 5, kao što je bio ovaj prvi potres kod Petrinje, da bi se 2. siječnja sljedeće godine, dakle događali su se potresi otprilike u isto ovo vrijeme godine, dogodio potres veće magnitude. On je Zagreb dosta oštetio, ali više sela oko Kašine”, nabrajao je Herak primjere:
“I u Banjoj Luci se takav potres dogodio. Ima puno takvih slučajeva, ali su ipak rjeđi nego onda kad je prvi udar najjači.”
Na pitanje može li se dogoditi da nakon dva jaka udara potresa uslijedi treći koji bi bio najjači, Herak je odgovorio:
“Naši katalozi potresa su nepotpuni… Ja se ne sjećam da bi se nakon potresa magnitude 6,2 dogodio još jači potres.”
“Međutim, opet moram reći, sve naše spoznaje ograničene su na kraći vremenski period, a potresi su geološka bića, ona žive u drugom sustavu vremena. Za njih je naših jadnih 100, 200 ili 300 godina treptaj oka”, kazao je.
VEZANE VIJESTI
Potom je objasnio razliku u rasjedima u Zagrebu odnosu na onaj u Pokuplju:
“U Zagrebu je reversni rasjed, takav u kojem rasjedna krila klize jedno niz drugo. U ovom slučaju se dogodio potres na rasjedu s pomakom po pružanju, kod kojega se rasjedna krila gibaju jedan pokraj drugoga.”
“Potres u Petrinji ne može prouzročiti potres koji se u Zagrebu ne bi ionako dogodio, samo eventualno koji dan ranije”, naglasio je.
“Do sada smo živjeli u uvjerenju da je maksimalni potres (u tom području) otprilike taj što se dogodio, magnitude 6,2 ili 6,3”, ponovio je ono što je rekao i uoči drugog, jačeg i katastrofalnog udara.
“Taj potres koji mi računamo da je maksimalan, obično se računa da je doslovno maksimalan, da se događa ekstremno rijetko, recimo jednom u 100.000 godina. Moguće je da smo baš imali nesreću pa da smo imali taj potres. Međutim, podsjećam da smo u tom području imali jedan od najpoznatijih svjetskih potresa, ne i najvećih; 1909. godine bio je veliki pokupski potres, koji je u Zagrebu rušio dimnjake. On je imao magnitudu nešto manju, oko 5,8, možda 6, ali na temelju njega je Mohorovičić napravio svoje veliko svjetsko otkriće.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare