Ana Maldonado-Contreras, mikrobiologinja koja je vodila istraživanje utjecaja zdravlja crijeva na težak i najgori ishod obolijevanja od covida-19, objavila je članak u kojem objašnjava fenomen koji je otkrila sa skupinom svojih kolega.
Maldonado-Contreras napisala je za Blue Zones da svaki od mikroba koji prirodno nastanjuju naše organizme, obavlja specijaliziranu zadaću kako bi naš organizam održali zdravim.
Točnost predviđanja teškog covida do 96%
“U crijevima bakterije pridonose adekvatnom imunološkom odgovoru na patogene. Ove bakterije osiguravaju da imunološki odgovor bude učinkovit, tako da ne bude toliko buran da bi prouzročio kolateralnu štetu kod svog domaćina”, napisala je.
Dodala je da se to ne odnosi samo na viruse koji napadaju crijeva, poput noro- i rotavirusa, nego i na one koji napadaju crijeva, kao što je slučaj kod virusa gripe. Dobre crijevne bakterije, navela je, pridonoce proizvodnji snažnih antivirusnih proteina u specijaliziranim imunološkim stanicama naših organizama. Posljedično:
VEZANE VIJESTI
“Tijelo osobe kojem nedostaje takvih dobrih bakterija, neće imati snažan imunološki odgovor na napad virusa, što može dovesti do toga da zaraza prođe nezapaženo s cijenom po zdravlje.”
Na tom mjestu Maldonado-Contreras referirala se na istraživanje objavljeno na medRxiv u kojem je, predvodeći mnoštvo znanstvenika, otkrila izrazitu povezanost između balansa crijevne, pa čak i oralne flore, te razvoja teškog covida, odnosno smrti od covida.
“Pokazali smo da se (analizom) crijevnog i oralnog mikrobioma može predvidjeti razvoj teških respiratornih simptoma covida-19 koji dovode do smrti, s preciznosti između 84 i 92 posto. Dodatno, kombiniranjem simptoma, komorbiditeta i crijevne flore, naš model je dosegnuo preciznost od 96 posto”, stoji u zaključku istraživanja.
U zaključcima se navodi i to da modeli koji se primjenjuju pri trijaži pacijenata oboljelih od covida, a koji se temelje na komorbiditetima, dosežu 77 posto preciznosti predviđanja teškog razvoja bolesti. U istraživanju se navodi Enterococcus faecalis kao patobiont koji predstavlja glavni faktor predviđanja, s obzirom na njegovu prisutnost u crijevima, za razvoj teškog covida.
Zdravijom prehranom snažno si povećavamo šanse
Maldonado-Contreras je inače stručnjakinja iz mikrobiologije i fizioloških sustava s Medicinske škole Sveučilišta Massachusetts.
Ona u članku u Blue Zones pojašnjava da naše organizme nastanjuju tisuće milijardi uglavnom korisnih mikroba – bakterija, virusa i gljivica – koji utječu na naš imunološki odgovor na zarazu. Kad se ravnoteža među svim tim mikrobima poremeti, organizam slabi.
VEZANE VIJESTI
Odnosno, kako je pokazala istraživanjem na miševima, oni miševi koji su primali probiotike u hrani, bili su puno otporniji na različite vrste virusa srodne gripi kod ljudi, nego što je bio slučaj s manje sretnim kolegama glodavcima u laboratoriju. To je primijenila i na stanje pacijenata s kroničnim bolestima, ističući oboljele od dijabetesa tipa 2, pretile i one s kardiovaskularnim bolestima.
“Oni pokazuju hiperaktivan imunološki sustav koji ne uspijeva prepoznati bezopasne utjecaje, što se povezuje s promijenjenim sastavom crijevne flore”, navela je znanstvenica: “Kod ovih kroničnih bolesti crijevnoj flori nedostaje onih bakterija koje aktiviraju imunološke stanice koje blokiraju odgovor protiv bezopasnih bakterija u naših crijevima.”
Rekla je da se takav fenomen uočava i kod beba rođenih carskim rezom, kod osoba koje se loše hrane i kod starijih osoba. Navela je dalje da u SAD-u 117 milijuna ljudi pati od dijabetesa tipa 2, pretilosti, kardiovaskularnih bolesti ili kombinacije njih dvije ili tri.
Posljedično, polovica odraslih stanovnika SAD-a ima problem s crijevnom florom, napisala je i istaknula veliku važnost poboljšanja prehrane kod ljudi, a kad je riječ o SAD-u, onda posebno kod aframeričkog i latinoameričkog stanovništva, koja su prosječno bitno slabijeg imovinskog stanja, tako i kvalitete prehrane, od pretežno bjelačkog stanovništva.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!