Ispostavilo se da još uvijek postoje uzbudljiva nova otkrića u oblasti koja je tako dobro proučena kao što je ljudska anatomija: istraživači su potvrdili postojanje sloja mišića u ljudskoj čeljusti koji je do sada izmicao anatomima.

Ovaj novi mišićni sloj je dublji, i predstavlja treći sloj mišića za žvakanje, odnosno maseterični mišić. To je najistaknutiji mišić čeljusti: pritisnite ruku na zadnji dio čeljusti dok žvaćete i osjetit ćete kako se pokreće.

On je predstavljen kao dvoslojan, ali postojale su sumnje, na osnovu studija na životinjama, da ima više slojeva u njegovoj strukturi. Međutim, do sada su pokušaji da se to opiše bili kontradiktorni i zbunjujući, prenosi Science alert.

Analizom više ljudskih glava, uključujući jednu živog subjekta i 12 glava sačuvanih u formaldehidu, ustanovljeno je kroz novu studiju da maseterični mišić zaista ima tri različita sloja, a ne dva.

“Ovaj duboki dio masereričnog mišića jasno se razlikuje od dva druga sloja u smislu svog pravca prostiranja i funkcije”, kaže Szilvia Mezey, s Odsjeka za biomedicinu na Sveučilištu u Baselu u Švicarskoj.

Istraživači su za novi mišićni sloj predložili naziv “musculus masseter pars coronidea”, ili koronoidni dio mišića za žvakanje, jer se vezuje za koronoidni nastavak donje čeljusti.

Način na koji su mišićna vlakna u musculus masseter pars coronidea raspoređena ukazuje na to da novootkriveni dio anatomije igra važnu ulogu u održavanju stabilnosti donje čeljusti.

Iako se o ovom trećem sloju povremeno raspravljalo kao o mogućnosti, ovdje ga je tim posebno tražio i uspio ga je identificirati kao poseban entitet. Prethodne studije su bile nedosljedne u svojim zapažanjima i zaključcima.

“S obzirom na ove kontradiktorne opise, željeli smo da ponovo sveobuhvatno ispitamo strukturu mišića za žvakanje”, kaže Jens Christoph Türp, sa Sveučilišnog centra za stomatološku medicinu Sveučilišta u Baselu.

Sveobuhvatna kombinacija tehnika, uključujući detaljnu disekciju (za glave prepuštene medicinskoj znanosti) i MR skeniranje (za glave koje su još uvijek vezane za živu osobu) korištena je da bi se ocrtao položaj i moguća funkcija mišićnog sloja. U svim proučavanim slučajevima, koronoidni dio maseteričnog mišića je mogao biti identificiran.

Dok drugi sisavci također imaju više od dva sloja ove mišićne grupe, nije jasno jesu li neki ekvivalentni musculus masseter pars coronidea.

Ovo otkriće znači više od samog ažuriranja anatomskih zapisa: nakon daljeg proučavanja, identifikacija ovog mišićnog sloja mogla bi pomoći u svim vrstama kirurških procedura i terapijskih tretmana koji uključuju donju čeljust.

Istraživanje je objavljeno u Annals of Anatomy.