'Samo reforme mogu ubrzati otvaranje novih radna mjesta'

Ekonomija 16. srp 201612:26 > 12:38
N1

"Ono što Hrvatska mora napraviti u srednjem roku je povećati potencijalnu stopu rasta BDP-a, što se može učiniti samo provođenjem cijelog niza strukturnih reformi, a kako bi se povećao broj novootvorenih radnih mjesta odnosno kako bi se ubrzala kreacija novih radnih mjesta", izjavio je guverner HNB-a Boris Vujčić za emisiju Točka na tjedan.

Hrvatska narodna banka podigla je na više svoje procjene rasta BDP-a u 2016. i 2017. Koji se to pozitivni novi trendovi događaju u Hrvatskoj, jesu li to novi trendovi ili su bili skriveni pa su se sada pojavili?

“Radi se o kombinaciji jednoga i drugoga, s jedne strane nastavka trenda rasta izvoza, koji je bio prisutan i u 2014. i 2015. godine, međutim sada mu se puno značajnije pridružuje i rast domaće agregatne potražnje, odnosno dvije komponente – rast osobne potrošnje i investicija. Vidjeli smo da su u prvom kvartalu investicije snažno porasle, a vidimo iz podataka za prvih 5-6 mjeseci da osobna potrošnja dosta snažno raste.

To je po svemu sudeći, s jedne strane, posljedica poslovnog optimizma, a s druge strane rast realnih dohodaka građana. Vidjeli smo na početku godine da rastu i plaće, prvenstveno u privatnom sektoru. Uz pad inflacije raste i realno raspoloživi dohodak. Uz to vidimo da pada teret otplate dugova sektora kućanstava, tako da to otvara više prostora za potrošnju. Tako su te dvije komponentne sad značajnije prisutne nego što su bile u prošlosti.”

Koliko god raduje taj ubrzani rast, to je i dalje dosta niže nego u drugim usporedivim zemljama nove Europe, koje imaju po tri-četri posto rasta BDP-a. Isto tako upozoravate da je kod nas nezaposlenost najveća među svima njima.

“Ta stopa rasta kod nas je sada već zdrava, i prvenstveno bih mogao reći da je održiva, zato što se više ne bazira na rastu duga, što je bio slučaj prije krize, ali još uvijek je niža nego što je u usporedivim zemljama središnje i istočne Europe. Stopa nezaposlenosti je kod nas najviša u usporedbi s tim zemljama.

Drugim riječima, ono što Hrvatska mora napraviti u srednjem roku je povećati potencijalnu stopu rasta BDP-a, a što se može učiniti samo provođenjem cijelog niza strukturnih reformi, kako bi se povećao broj novootvorenih radnih mjesta odnosno kako bi se ubrzala kreacija novih radnih mjesta.”

Kako pomoći onim tvrtkama koje još imaju kapacitet zapošljavati?

“Ono što treba napraviti je prvenstveno učiniti regulatorni sistem u Hrvatskoj efikasnijim. Mi smo proveli anketu u malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj, gdje smo ih pitali što su im najveće zapreke u poslovanju, i apsolutno prvo i najvažnije što su izdvojili su loši propisi, česta nekonzistentnost propisa, kontradiktornost i česta promjene propisa, koji im onemogućavaju jasno i efikasno poslovanje. Uz to, uvijek se govori o promjenama na tržištu obrazovanja, promjenama na tržištu rada, poreznom sustavu koji treba biti poticajan i pogotovo bi bi trebalo gledati one sektore koji u ovom trenutku imaju imaju visoku potencijalnu stopu rasta.”

Sve ove projekcije vrijede pod uvjetom da se ne realiziraju neki od rizika, za koje kažete da su visoki.

“Visoki negativni rizici su sa strane promjena uvjeta financiranja na tržištu kako međunarodnom tako i na domaćem, iako su oni povezani, ali u ovom projekcijskom razdoblju do kraja 2017. mi ne ocjenjujemo da će doći do pogoršanja tih uvjeta financiranja. S druge strane, ne može se očekivati da će oni zauvijek potrajati odnosno da ćemo za uvijek ovako niske kamatne stope, prvenstveno na međunarodnom tržištu.

Ovo razdoblje sada treba iskoristiti da se smanji razina dugova, zato jer osjetljivost na negativne šokove proizlazi iz visine duga. Kada imate nizak dug onda vas takvi šokovi ne mogu pogoditi, ali ako imate dug kakav ima Hrvatska, javni dug na 85,5 posto i vanjski dug preko 100 posto, onda vas mogu pogoditi.”

Spadaju li i švicarci među te negativne rizike?

“Konverzija je završena, toga nema, nakon toga ostaju samo rizici pravnih postupaka. To je nešto što je prisutno i o čemu ja ne mogu više reći.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.