"Najviše će profitirati Metro, Spar, te Lidl i Kaufland, dm i Muller, dakle, germanski trgovci, koji imaju neupitan radni kapital i tvrtku majku koja djeluje na bogatom tržištu", ocjenjuje konzultant Drago Munjiza stanje na tržištu nakon što je koncern Ivice Todorića zapao u krizu.
Bivšeg predsjednika Uprave Konzuma Dragana Munjizu koji je prije 11 godina napustio Agrokor kontaktiraju razni strani vjerovnici, kreditori i ulagači u obveznice. Među njima i predstavnici PIK obveznica.
VEZANE VIJESTI
Tema razgovora koji se vode od Londona do New Yorka je kriza tog koncerna, a Munjiza za Poslovni dnevnik kaže da nastupa s pozicije opstanka Agrokora. Otkriva da sve sugovornike zanima osnovno pitanje: kako se Agrokor može oduprijeti konkurenciji u JI Europi. Dio intervjua prenosimo u nastavku.
Što se po vama pokazuje kao najizglednije u slučaju raspleta krize Agrokora nakon pokretanja postupka izvanredne uprave?
Vrlo je izgledan nastavak poslovanja i izrada plana restrukturiranja koji će obuhvatiti nekoliko dokumenata. To su Plan prodaje dijela imovine koja nije neophodna za core business, Plan prodaje ili zatvaranja kompanija koja nisu osnovni biznis koji će definirati vjerovničko vijeće i izvanredni upravitelj, Plan racionalizacije poslovanja kompanija koje budu definirane kao osnovni biznis, Plan racionalizacije poslovanja kompanija izvan Hrvatske te Plan novčanog tijeka kompanija. Zatim posrijedi su još i otpis dospjelih dugovanja, Rightsizing zaposlenika, Debt to equity plan (pretvaranje potraživanja u kapital) i dogovor s vjerovnicima te Plan financiranja uz cijenu novca od maksimalnih 3% godišnje. Ovisno o kvaliteti ovih planova, i još važnije o uspjehu provedbe, u sljedećih 18 mjeseci moguća su dva scenarija: dobar, koji znači uspješan nastavak poslovanja restrukturirane kompanije te loš, koji znači kombinaciju stečaja i debt to equity scenarija.
Koji su čimbenici odlučujući za uspješan proces restrukturiranja članica koncerna u Hrvatskoj?
Djelatnici su najbitniji agent promjene i na njih treba staviti naglasak. Drugi agent promjene je promijenjeni odnos prema dobavljačima i tretman istih kao partnera, plaćanje na vrijeme ali i maksimalno poštivanje pravila struke, prvenstveno category managemanta i merchandisinga, što znači uvažavanje pravila da je pravi proizvod na pravom mjestu na policama. Također je bitno vraćanje povjerenja kupaca i javnosti kroz maksimalnu transparentnost, poštenje i uvažavanje pravila struke te suradnju s lokalnim zajednicama.
Gdje će za nekoliko godina biti Agrokor, odnosno Konzum u odnosu na Lidl?
Lidl i Kaufland će biti broj 1 u regiji, Spar broj 2, a Konzum broj tri po tržišnom udjelu. Naime, Konzum ima 11 milijardi kuna prihoda u maloprodaji u Hrvatskoj, a Lidl i Kaufland 7 milijardi kuna. No, oni su u trendu razvoja, imaju jeftin radni kapital i dobro su prihvaćeni i u Hrvatskoj i u Sloveniji tako da će njihov udjel rasti. Ako ne budu prvi po udjelu, bit će po utjecaju. Konzum mora postati operativno efikasniji. Primjerice, ako je voda u Lidlu tri kune, pitanje je može li koštati 6 kuna u Konzumu. Ili, ako neki proizvođač ima 50% na tržištu, pitanje je koliki treba imati udio na polici, odnosno to treba biti slično, a tako se nije u potpunosti poslovalo da sada.
Tko će od ove situacije profitirati na tržištu? Kako su zasad na krizu Agrokora odgovorili drugi trgovci?
Najviše će profitirati Metro, Spar, te Lidl i Kaufland, dm i Muller, dakle, germanski trgovci, koji imaju neupitan radni kapital i tvrtku majku koja djeluje na bogatom tržištu. Profitirat će i bivše članice Gastro grupe – Teri trgovina, Apfel, Ba-com, NK commerce, Tia trgovina, Bijelic@co, te lokalni trgovci konkurentski lanci kioska: u Hrvatskoj to su članice Ultre i NTL-a, KTC, Tommy i Plodine, dok su to u Sloveniji Jager i Tus, te u BiH – Tropic i Bingo. Dijelom će porasti promet trgovcima tipa ‘sve za dom’ i ‘doityourself’ kao sto su Pevec, Bauhaus, Ikea i novopridošli Pepco. Treba vidjeti tko će popuniti mjesto turističke agencije Atlas, o tom dijelu poslovanja nema spoznaja, kao i tko će i kako preuzeti dio prometa od Tiska. U svakom slučaju ukupno tržište maloprodaje hrane i Ho-Re-Ca kanala neće pasti nego će i porasti nekoliko postotaka. Govorimo o tržištu ukupne veličine od oko 60 milijardi kuna godišnje, što znači priličan skok, kazao je Munjiza za Poslovni dnevnik.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
