"Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj" naziv je konferencije koju su u ponedjeljak u Zagrebu organizirali Vlada RH i Hrvatska narodna banka (HNB) kako bi javnost upoznali s najvažnijim odrednicama procesa uvođenja eura u Hrvatskoj te otvorili i potaknuli javnu raspravu o složenom i dugogodišnjem pristupanju europodručju.
Premijer Plenković govorio je o strateškim smjernicama, koristima i troškovima uvođenja eura.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je u ponedjeljak kako je vladin plan da Hrvatska prvi korak ka uvođenju eura, ulazak u europski tečajni mehanizam, odnosno tzv. ERM II, ostvari 2020. godine, kada i predsjeda EU-om.
Govoreći na početku konferencije “Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj”, koju zajednički organiziraju Vlada i Hrvatska narodna banka (HNB) Plenković je istaknuo da ova Vlada ima iskustva s procesom pristupanja EU i da je “osjećaj identifikacije i vlasništva ovog procesa duboko ukorijenjen u ključnim ljudima koji su sada nalaze na odgovornim dužnostima u Vladi, pa i na čelu HNB-a”.
“Hrvatska kao najrecentnija članica EU ima dva politički ključna cilja – postati dio Schengenskog prostora, odnosno da budemo spremni za političku odluku o tome tijekom 2019. godine, a drugi je cilj pristupanje eurozoni”, kazao je Plenković.
“Ne želim danas licitirati s datumom kada bismo to htjeli. Ono što mislim da je realno i na čemu ćemo raditi je da godina 2020., kao godina predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, bude godina u kojoj će Hrvatska prema našem planu, namjerama i intencijama biti dio onoga što se naziva ERM II (tečajnog mehanizma)“, naglasio je premijer.
Dodao je i da ovom konferencijom započinje široka javna rasprava o uvođenju eura koja će poslužiti da u tom procesu zemlja ide obazrivo, odlučno, otvoreno i transparentno te da se uklone svi strahovi i nedoumice o toj temi.
“Ispunjavajući Nacionalni program reformi, preuzimajući novu pravnu stečevinu, bolje apsorbirajući EU sredstva, učinit ćemo napore da Hrvatska postane, rekao bih, u jednom dvomandatnom razdoblju Vlade i Sabora i članica eurozone”, istaknuo je Plenković, dodajući da već gotovo i ispunjavamo kriterije za to. “To je naš cilj i ambicija i na tome trebamo stručnu ali i široku političku podršku”, naveo je.
Podsjetio je i da je Hrvatska u svom ugovoru o pristupanju već rekla, što se tiče volje građana, “da” i eurozoni, a da u njoj još nismo jer nismo ispunili sve kriterije, a ne jer politički to trebamo odlučiti.
Kako je napomenuo, nedavno je na sastanku Europskog vijeća njegov predsjednik Donald Tusk predstavio dokument ‘Leaders agenda’, kojem je cilj da čelnici država i vlada u EU kroz slijedeće razdoblje od 18 do 20 mjeseci jasno odrede prioritete kojima će se baviti na najvišoj razini.
Pritom je naveo četiri trenutka za europski proces u tom razdoblju koja su po njemu ključna. Prvi se odnosi na Brexit, drugi na sve vezano za kampanju i izbore za Europski parlament, treći, po njegovom sudu i najvažniji, je dogovor o višegodišnjoj financijskoj perspektivi za razdoblje iza 2020. godine te naposljetku četvrti, koji se odnosi na političke dogovore i odabire o sastavu novih institucija EU.
Kako je istaknuo Plenković, uvođenjem eura Hrvatska bi postala dio najužeg kruga članica naprednijih intergracija EU. Euro Hrvatskoj donosi globalni, politički i ekonomski kredibilitet, ustvrdio je Plenković, naglasivši da ga vidi kao instrument i u našoj bitci za povećanje gospodarskog rasta i ostvarivanja veće zaposlenosti.
Građani će euro osjetiti na vrlo konkretan i opipljiv način, smatra Plenković.
Ne stoji da ćemo dobiti europske cijene i hrvatske plaće
Kako navodi, na ekonomskom planu prednosti su brojne i velike. Između ostalog, nestat će rizik oscilacije tečaja kune prema euru, smanjile bi se premije za rizik i za kamatne stope na kredite, što znači povoljnije uvjete financiranja za građane, poduzeća i državu, a kao jedna od glavnih prednosti su i niži transakcijski troškovi.
“Time će Hrvatska postati još privlačnija i turistima, ali i brojnim ulagačima iz euro područja, a time ćemo povećati i našu konkurentnost”, naglašava Plenković.
Cijene u eurozoni u posljednjih 12 godina, od 2004. do 2016., naveo je Plenković, porasle su 23 posto, a u Hrvatskoj 31 posto.
Također, u istom razdoblju, u zemljama srednje Europe koje su uvele euro prosječne bruto plaće rasle su mnogo brže nego kod nas. Primjerice, 37 posto u Sloveniji, 60 posto u Slovačkoj, 88 posto u Litvi i Estoniji, 136 posto u Latviji, a u Hrvatskoj 29 posto. “Stoga ne stoje slogani koji upućuju na pogrešan zaključak da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće. Taj mit treba otkloniti i o njemu temeljito razgovarati”, naglasio je Plenković.
Kazao je da će zajedničkom valutom osnažiti i hrvatsko gospodarstvo i stvoriti uvjete za njegovo brže približavanje razini razvijenih dijelova EU.
Plenković je naglasio da je Hrvatska zahvaljujući fiskalnim i makroekonomskim rezultatima u posljednje dvije godine sada u poziciji da može pokrenuti proces prema uvođenju eura, te da su preduvjeti sada povoljniji nego u prethodnim godinama.
Podsjetivši na rezultate njegove vlade, kao i nepovoljne okolnosti koje su prethodile njenom mandatu, Plenković je istaknuo i slučaj Agrokora, kazavši da je gospodarstvu prijetila najveća destabilizacija od osamostaljenja, s mogućim krahom
koncerna, potencijalnim gubitkom nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta te stečajem brojnih poduzeća.
“Sve smo to spriječili. Ponekad imam dojam da velik broj aktera i promatrača nije svjestan posljedica koje su izbjegnute, pa danas nastupa kao da se nikad ništa loše niti nije spremalo pa niti trebalo dogoditi. Malo više prisjećanja i osjećaja za realnost koristilo bi u komentarima na taj proces”, rekao je Plenković.
Naglasio je da pritom povećanje kreditnog rejtinga od strane sve tri agencije govori o tome kako su se i na koji način suočili s krizom koja je bila pred Vladom.
EK će tehnički i stručno pomoći
Podsjetio je i da je predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker prije nekoliko dana u svom govoru u Strasbourgu rekao da Hrvatsku osim Schengenu treba približiti i europskoj monetarnoj uniji.
“Dapače, iz razgovora je jasno da će nam Komisija tehnički i stručno pomoći da taj proces izvedemo na najučinkovitiji način” kazao je Plenković.
Što se tiče puta koji je pred državom, Plenković je kazao da Hrvatska skoro i danas ispunjava sve kriterije za uvođenje eura.
Pritom je naveo stabilnost cijena, visinu dugoročnih kamatnih stopa kao i proračunski manjak ispod tri posto BDP-a. Što se tiče javnog duga, kazao je, on prelazi prag od 60 posto BDP, no bitan je njegov trend smanjivanja.
Kako je naveo, iako ostvarujemo i stabilnost tečaja, formalno-pravno taj peti kriterij još nije ispunjen, no to je samo zbog toga jer još ne sudjelujemo u ERM II (europski tečajni mehanizam).
Po tom kriteriju tečaj domaće valute mora ostati unutar unaprijed definiranih margina fluktuacije najmanje dvije godine
Po Plenkovićevim riječima, napori koje će poduzimati dovest će do toga da se prepozna ambicija Hrvatske, praćena s realnim reformama i argumentima.
‘Cilj je – 2020-. godina’
Guverner HNB-a Boris Vujčić predstavio je dokument Strategija uvođenja eura o kojoj od danas počinje javna rasprava.
“Ona ne određuje ciljani datum, ali naš cilj kao zemlje je da napravimo prvi korak, ulaska u tečajni mehanizam, do 2020. godine. Nadam se da nećemo imati problema sa zadovoljavanjem kriterija”, rekao je Vujčić te je pojasnio troškove i koristi od uvođenja eura.
“Najveća korist bila bi ukidanje valutnog rizika, onda je tu smanjene kamatnih stopa, niži transakcijski troškovi, poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima. Troškovi bi mogli biti gubitak samostalne monetarne politike, rizik rasta cijena prilikom konverzije, troškovi same konverzije, uplata naknade za sudjelovanje u europskim monetarnim mehanizmima”, pojasnio je Vujčić.
Ministar financija Zdravko Marić govorio je o postupku uvođenja eura.
“Prvi korak je ulazak u tečajni mehanizam ERM II u kojem zemlja članica provodi minimalno dvije godine. Za njega ne postoje formalni kriteriji, ali gledaju se ekonomski i politički fundamenti. Zemlja sama odlučuje kada želi tome pristupiti, a pregovori se vode u tajnosti. Kada se sve dogovori, objavi se datum ulaska”, pojasnio je Marić. Posljednji ulazak u ERM 2 dogodio se 2005. godine i tada je u njega ušla Češka.
Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva istaknula je kako Hrvatska i dalje raste sporije od socijalističkih država.
‘Hrvatska polako konvergira, ali vrlo polagano. Vrlo je zanimljivo istaknuti da razlika u kupovnoj moći između Hrvatske i bivših socijalističkih zemljama divergira. Prosječna kupovna moć u Hrvatskoj je na oko 85 posto drugih tranzicijskih zemalja’, rekla je.
Tim stanjem nitko ne može biti zadovoljan, zbog čega je i pokrenuta rasprava o potrebi za strukturnim reformama.
‘Produktivnost rada je niža nego u Njemačkoj, ali imamo pozitivan trend. Hrvatski radnik raspolaže sa sve više i više kapitala. Ukupna produktivnost ima negativan nagib i to pokazuje zašto moramo provoditi strukturne reforme. Ne samo zbog pristupanja euru, jer to samo uvođenje neće riješiti’, rekla je Dalić.
Dodala je i kako se nada da će proces pristupa eurozoni dati dodatan poticaj za provođenje reformi i društveni dogovor o potrebi strukturni reformi.
Više je prednosti nego nedostataka
Hrvatska je sada u situaciji da razmotri koje su prednosti, a koji nedostaci uvođenja eura, no prednosti je više, ustvrdio je u ponedjeljak na marginama konferencije o strategiji uvođenja eura u Hrvatsku direktor HGK-ovog Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimir Savić.
“Kada govorimo o prednostima uvođenja eura u Hrvatsku tu su najvažnije one za građanstvo i poduzetnike, jer će doći do eliminiranja transakcijskih troškova konverzije i smanjivanja valutnog rizika, što je iznimno važno za sve koji posluju s euroznom, dok je među većim nedostacima gubitak monetarne suverenosti”, ocjenio je Savić na marginama konferencije u organizaciji hrvatske Vlade i Hrvatske narodne banke, odgovarajući na upit novinara o prednostima i nedostacima uvođenja eura.
Napominjući kako je gotovo 60 posto hrvatskog robnog izvoza usmjereno prema zemljama eurozone, gubitkom valutne klauzule, rizika i troška konverzije, smatra da bi se robni izvoz, koji je sada relativno nizak, povećao.
“Hrvatski robni izvoz u odnosu na BDP je najniži među svim državama članicama EU-a odnosno blizu 30 posto”, kazao je Savić, dodajući i da “građani ne moraju strahovati, jer mada se u nekim državama dogodio lagani rast cijena po uvođenju eura, ipak je za njih najvažnija stabilnost njihovih depozita i ti ne bi trebali osjetiti nikakav rizik, jer će se definirati tečaj za konverziju”.
VEZANE VIJESTI
Panel-rasprava u drugom dijelu konferencije trebala bi, između ostalog, dati odgovore na pitanja o tome hoće li uvođenjem eura napokon za građane nestati problemi proizišli iz valutne klauzule u kreditima te je li opravdana bojazan da pridruživanje europodručju automatski znači i više cijene.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
