Hrvatski državljani na računima u Švicarskoj drže oko 200 milijuna eura, otkrio je ministar financija Boris Lalovac. Tko su oni, nije poznato jer Švicarska grčevito brani bankarsku tajnu i zauzvrat svim državama članicama EU plaća 75 posto poreza na kamate koji su naplatili od njihovih državljana.
Hrvatskoj su tako, kaže Lalovac, lani uplatili milijun švicarskih franaka.
VEZANE VIJESTI
Da bi smanjili odljev kapitala i porezne utaje, EU je 2003. donio Direktivu o oporezivanju dohotka od štednje isplaćenog u obliku kamata koja obvezuje sve zemlje potpisnice na razmjenu podataka. Direktiva se odnosi i na britanska krunska područja, devet ovisnih ili pridruženih područja Nizozemske ili Ujedinjenog Kraljevstva te na države nečlanice s kojima je EU potpisala sporazume, među kojima je i Švicarska. Ta zemlja je, međutim, odbila dati imena štediša, ali zauzvrat svima šalje tri četvrtine od 35 posto kamata koje plaćaju svi koji štede u Švicarskoj. Austrija i Luksemburg također su odlučili zaštititi identitet stranih štediša dok ne popusti Švicarska pa ni te zemlje ne dostavljaju podatke o isplaćenim kamatama, ali po istom principu šalju novac u proračune drugih država.
Austrija i Švicarska – meke za ‘sumnjive štediše’?
Koliko je iz Austrije stiglo novca u Hrvatsku za drugi dio 2013., otkako smo članica EU, naše porezne vlasti još ne odgovaraju. Kamate na isplaćenu štednju u 2014. godini trebale bi biti uplaćene u drugoj polovini ove godine. U Poreznoj upravi Ministarstva financija navode da su za 2013. dobili podatke o isplaćenim kamatama iz 19 država članica EU i pridruženih država. Ti podaci sadrže imena svih hrvatskih državljana koji štede u Njemačkoj, Francuskoj, Sloveniji, Italiji… ali ne i u Austriji ili Švicarskoj, pa se pretpostavlja da se u te dvije zemlje sklonio najveći broj sumnjivih štediša.
Neslužbena je informacija iz Porezne uprave da je Hrvatima na njihovu štednju isplaćeno 22 milijuna eura za razdoblje od srpnja do kraja prosinca 2013. Budući da su tada kamate u zapadnim bankama bile niže nego u Hrvatskoj i kretale se oko jedan posto, pretpostavlja se da hrvatski državljani u državama koje razmjenjuju podatke drže oko milijardu eura ušteđevine. Nakon što je Hrvatska uvela porez na kamate od 12 posto, svi koji štede vani mogu birati hoće li porez na kamate plaćati u Hrvatskoj ili u državama u kojima štede. Također, građani koji štede u Austriji i Švicarskoj mogli su tražiti od hrvatske države da im vrati 75 posto kamate za 2013., a moći će to i za 2014. jer se u tom razdoblju kod nas nije oporezivala kamata na štednju.
U osnovi, svatko može štedjeti gdje hoće, ali ga država ima pravo pitati za podrijetlo novca. Ministar Lalovac dao je nalog Uredu za sprečavanje pranja novca i Poreznoj upravi da pokušaju doći do imena hrvatskih štediša, ali i on zna da nije lako doći do vlasnika tajnih računa u švicarskim bankama, piše Večernji list.
“Sutra će se na Vijeću ministara financija eurozone otvoriti pitanje je li Europi dovoljan novac koji se prikupi temeljem spomenutog sporazuma sa Švicarskom ili će se pak procijeniti da je vrijednost utaje poreza puno veća od iznosa koji od Švicarske dobivaju sve članice Unije”, rekao je Lalovac i dodao da će Hrvatska do imena vlasnika tajnih računa u švicarskim bankama doći ako do tog podatka dođu ostale članice Unije. A kad dođe, utvrđivat će eventualni nerazmjer vrijednosti imovine i prihoda i je li imovina uopće stečena legalno.
