Hrvatska je u srijedu izdala 1,5 milijardi eura novih 10-godišnjih obveznica, po cijeni od 260 baznih bodova povrh mid-swapa, što čini prinos od 3,3 posto.
To je niži prinos nego na otvaranju knjige upisa u srijedu ujutro, kada je Hrvatska je 10-godišnje euroobveznice ponudila investitorima po cijeni od 287,5 baznih bodova na mid-swap, što je prinos od 3,57 posto.
Potražnja za hrvatskim euroobveznicama dosegnula je 6,5 milijardi eura, navodi agencija Reuters. Hrvatska je odredila kao konačnu smjernicu da će cijena tih obveznica iznositi 260 baznih bodova povrh mid-swapa, plus/minus 5 baznih bodova.
“Dobar tajming”
“Odabran je dobar tajming za novo zaduživanje”, ocijenio je Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.
PROČITAJTE JOŠ
Kako je pojasnio, Europska središnja banka u ožujku je započela s programom kvantitativnog monetarnog popuštanja, a smirila se i situacija u eurozoni oko Grčke pa su se prinosi perifernih članica eurozone spustili na rekordno niske razine.
“Također, u trenutku kad je Hrvatska ponudila svoje obveznice, na europskom tržištu obveznica nije bilo u ponudi drugog izdanja. To i objašnjava ovako veliku potražnju”, rekao je Stojić.
Osvrnuvši se na prinos, koji je za gotovo 1-postotni bod niži nego kod prethodnog zaduživanja u svibnju 2014., Stojić je istaknuo da će to pozitivno utjecati na proračunski deficit i javni dug.
“Prinos od 3,3 posto smanjit će pritisak na rast proračunskog deficita i javni dug, dakle može se promatrati kao svojevrsna ušteda. Ujedno, to je i cijena obveznica koju s obzirom na potencijalnu stopu gospodarskog rasta možemo servisirati. Međutim, ne treba se zavaravati iluzijom da će kamatne stope zauvijek ostati ovako niske s obzirom da će stezanje Fedove monetarne politike u drugoj polovini godine davati poticaj rastu dugoročnih kamatnih sstopa”, kazao je Stojić.
“Moglo bi i bolje”
Također, napomenuo je i da bi “moglo i bolje”. Pritom je istaknuo da je postignuti prinos na obveznice i dalje viši od onog koji plaćaju zemalja s usporedivim rejtingom i sličnim fundamentima. “Primjerice prinos od 3,3 posto za 100 je baznih bodova veći od onog koji plaća Mađarska te 140 baznih bodova od onog Rumunjske”, zaključuje Stojić.
Kao aranžeri ovog izdanja angažirane su četiri banke – Barclays, Erste Group, JPMorgan i UniCredit.
#related-news_0
Ministar financija Boris Lalovac još je u prosincu lani najavio izlazak Hrvatske početkom ove godine na inozemno tržište obveznica. Tada je rekao kako se očekuje da će izdanje obveznica biti u vrijednosti od oko milijardu eura, a procijenio je i da bi cijena obveznice mogla biti ispod 3,5 posto. Kazao je i da bi refinanciranje postojećih dugova po kamati od pet-šest posto nižom kamatom moglo potrajati dvije, tri, četiri godine.
Hrvatska je zadnji put izašla na međunarodno tržište obveznica u svibnju 2014. godine. Tada je prikupila 1,25 milijardi eura izdanjem obveznice s rokom dospijeća 2022. godine i prinosom nešto višim od četiri posto.
Agencije Fitch i Standard & Poor’s drže kreditni rejting Hrvatske u stranoj valuti na BB, dok ga Moody’s drži jedan stupanj više, na Ba1. Kod sve tri agencije rejting je u neinvesticijkom ili špekulativnom području.
