U 'Točka na tjedan' donosi razgovor s pomoćnikom državnog tajnika SAD-a za energetiku Francisom R.Fannonom, koji je ovoga tjedna razgovarao s premijerom Andrejom Plenkovićem.

Kakav je vaš stav u pogledu hrvatske energetske politike?

Mislim da Hrvatska trenutačno ima jedinstvenu priliku postati čvorište. Obišao sam svijet i vidjeli smo nova nalazišta prirodnog plina. Prošli sam tjedan bio na istočnom Mediteranu, gdje smo vidjeli značajne količine plina. Izraelski plin šalje se plinovodom u Egipat, gdje imamo dva postrojenja za izvoz. Dio tog plina mogao bi završiti u Europi, a Hrvatska bi mogla biti zemlja preko koje će ići taj plin i omogućiti diversifikaciju.

Ukapljeni prirodni plin trenutačno je glavna tema u pogledu energetike. U Hrvatskoj se raspravlja o tome jesmo li se trebali odlučiti za kopneni, a ne plutajući LNG terminal. Što vi mislite?

Mislim da Hrvatska mora odlučiti koje je rješenje za nju najbolje. Trenutačni prijedlog za terminal na Krku čini se dobrim. SAD financijski podupire Europu u pogledu projekata od zajedničkog interesa, pa SAD snažno podupire i ovaj projekt u sadašnjem obliku.

Postoji li način da SAD pomogne Hrvatskoj u ovom poslu? Jeftiniji LNG možda?

SAD u širem kontekstu značajno povećava svoje izvozne kapacitete, ali i razine izvlačenja plina. Očekujemo da ćemo u sljedećih 5 godina udvostručiti te razine na ključnim područjima. To će utjecati na smanjenje cijena, povećati globalnu opskrbu jer će se pojaviti novi izvori. Sve će to povećati tržišnu ponudu, što će utjecati na trend snižavanja cijena.

Postoji li neki konkretni način da se doprinese energetskoj diversifikaciji u Hrvatskoj i Europi, s obzirom na to da barem ovdje nema toliko izvora te vrste energije?

SAD zagovara transatlantsku energetsku sigurnost koja se temelji na diversifikaciji opskrbe, što se odnosi na vrste i rute opskrbe. S time u vezi, drago nam je što je Predsjednik sudjelovao na samitu Inicijative triju mora, gdje je posebno spomenuo Krk. Nastavljamo podupirati interkonekciju kako bi se omogućio transport energenata između zemalja, ali i na druge načine želimo pridonositi diversifikaciji.

Još jedna zanimljiva tema… Kada govorimo o energetici, je li Hrvatska između čekića i nakovnja, SAD-a i Rusije?

Mislim da se Hrvatska nalazi na geografski važnom položaju. Kao što sam i spomenuo, ima priliku postati regionalno čvorište. Istovremeno, otkrivaju se nova nalazišta i povećava se količina dostupnog plina na globalnoj razini. Hrvatska je u sjajnoj poziciji da zgrabi tu priliku i pobrine se za vlastitu energetsku sigurnost i diversifikaciju, ali da to učini i u kontekstu cijele regije.

Biste li rekli da se na Hrvatsku vrši snažan geopolitički pritisak?

Ne znam bih li to nazvao pritiskom, ali mi snažno podupiremo ove projekte u Hrvatskoj, ali i ostalim dijelovima Europe. Hrvatska je naš ključni partner i ima jedinstvenu priliku da postane lider.

I Rusija ima interes u ovom dijelu Europe. Biste li rekli da je njezin utjecaj trenutačno nešto jači od onog SAD-a?

SAD želi poticati okruženje za stvaranje konkurencije. To je standardna praksa diljem Europe. Mislimo da u tom pogledu imamo odlično partnerstvo s Europom. Program projekata od zajedničkog interesa sjajno je postignuće u tom pogledu jer je to europsko rješenje za Europu, prepoznaje trenutačna ograničenja i predstavlja konstruktivan odgovor na njih. Nastavit ćemo to podupirati.

I pitanje za kraj… Gdje vidite Hrvatsku u pogledu energetike u sljedećih 10 godina?

Hrvatska ima velik potencijal. Razgovarali smo o otoku Krku, što je ključan projekt. Ali Vlada RH radi i na novim izvornima energije, kako na kopnu, tako i na odobalnim platformama. Hrvatska ima sve preduvjete da postane značajan igrač na području energetike, da zadovolji svoje potrebe, ali i cijele regije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.