HGK: Očekujemo daljnji rast plaća po sličnoj dinamici kao u 2018.

Ilustracija

Na godišnjoj razini rast neto plaće veći od 20% zabilježen kod ostalih stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, promidžbe, i istraživanje tržišta te u proizvodnji odjeće, dok je istodobno smanjenje razine prosječne neto plaće zabilježeno samo u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava pod utjecajem problema u brodogradnji, navodi HGK.

U siječnju ove godine zabilježen je rast plaća na mjesečnoj i godišnjoj razini. Kako navodi HGK u priopćenju, to je bilo i očekivano pri zadržavanju gospodarske situacije koja podupire rast plaća, a obilježava ju nastavak gospodarskog rasta i pozitivnih pomaka na tržištu rada uz pritisak nedostatka radnika određenih struka i emigracijskih tokova na rast plaća.

Uz to, podsjećaju, početkom godine stupile su na snagu porezne promjene povezane s trećim krugom porezne reforme, a odnose se na povećanje razreda na koji se primjenjuje stopa od 24% poreza na dohodak, čime se praktički povećava neto plaća za dio primanja koji je ranije bio oporezivan s 36%, a istodobno je smanjen i trošak rada umanjivanjem opterećenja doprinosima za 0,7 postotnih bodova.

“Dio te uštede na trošku rada poslodavci mogu, ovisno o konkretnoj situaciji, preliti u povećanje plaća svojih zaposlenika, a sličan učinak na rast plaća ima i lanjsko povećanje iznosa neoporezivih naknada do iznosa od 7.500 kuna godišnje. Na rast plaća od početka ove godine djeluje i povećanje iznosa minimalne plaće za 310,20 kuna u bruto iznosu.

U takvim je okolnostima prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u siječnju ove godine iznosila 8.670 kuna, što je 201 kuna više nego u prethodnom mjesecu i 309 kuna ili 3,7% više nego u siječnju 2018. godine. Istodobno je neto plaća iznosila 6.400 kuna, što je 138 kuna više nego u prethodnom mjesecu i 211 kuna ili 3,4% više nego u istom mjesecu prošle godine”, navodi u priopćenju HGK

Najviše plaće u zračnom prijevozu, najniže u uslužnim djelatnostima

Riječ je o nastavku dinamičnog rasta plaća koji je tek privremeno bio usporen u studenome prošle godine. Pritom je realan rast plaća bio neznatno niži s obzirom na skromnu inflaciju koja je iznosila 0,2%, pa je tako bruto plaća na godišnjoj razini realno povećana za 3,5%, a neto plaća za 3,2%. Uz to je, kao što je to bio slučaj i tijekom cijele prošle godine, zadržan dinamičniji rast bruto u odnosu na neto plaću.

Najviša je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2019. isplaćena u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 11.269 kuna, a najniža je isplaćena u djelatnosti Ostale osobne uslužne djelatnosti u iznosu od 4.206 kuna. Na godišnjoj je razini rast neto plaće veći od 20% zabilježen kod ostalih stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, promidžbe (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta te u proizvodnji odjeće, dok je istodobno smanjenje razine prosječne neto plaće zabilježeno samo u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava pod utjecajem problema u brodogradnji.

U drugim zemljama rast dinamičniji

U siječnju ove godine nastavljen je rast plaća i u sličnim zemljama, pri čemu u većem dijelu tih zemalja plaće rastu dinamičnije nego u Hrvatskoj. Rezultat je takvog rasta i širenje kruga zemalja koje bilježe razinu bruto plaće višu od tisuću eura, pa su, unutar dosad raspoloživih podataka, u siječnju ove godine takvu plaću imale Slovenija (1729 eura), Hrvatska (1168 eura), Poljska (1148 eura), Slovačka (1123 eura) i Rumunjska (1028 eura), a slijede ih Crna Gora (767 eura), Bosna i Hercegovina (720 eura), Srbija (636 eura) i Makedonija (592 eura). Kretanje plaća u Hrvatskoj zasad znatnije ne ugrožava njenu troškovnu konkurentnost jer je rast troška rada u Hrvatskoj u prošloj godini (+7,5%) ipak bio niži nego u dijelu sličnih zemalja (Češka 8,5%, Mađarska 9,6%, Litva 10,2%, Latvija 12,6%, Rumunjska 13,4%) ili im je bio dosta blizak (porast troška rada za oko sedam posto zabilježen je u Bugarskoj, Slovačkoj, Estoniji i Poljskoj).

Kako HGK navodi u priopćenju, kretanje plaća u ovoj godini bit će pod dominantnim utjecajem nastavka gospodarskog rasta, pritiska s tržišta rada pri smanjenoj stopi nezaposlenosti i izrazitom nedostatku potrebnih radnika, učinaka poreze reforme, dogovorenog povećanja plaća u državnim i javnim službama te povećanja iznosa minimalne plaće.

“Utakvim okolnostima očekujemo daljnji rast plaća po sličnoj dinamici kao u prošloj godini. Stoga će plaće i dalje pružati važan doprinos povećanju kupovne moći stanovništva i time, putem povećane potrošnje, ukupnom gospodarskom rastu”, zaključuju u HGK.