Autocestama HAC-a i ARZ-a u prvih osam mjeseci prometovalo je 30 milijuna vozila ili 29 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, te je naplaćeno 1,5 milijardi kuna cestarine ili 31 posto manje, iznose za Hinu iz HAC-a, ističući zadovoljstvo ljetnom sezonom koja je ublažila minuse zbog epidemije.
“HAC je na samom početku izbijanja epidemije koronavirusa u Hrvatskoj po smjernicama Ministarstva državne imovine izradio Krizni plan poslovanja koji je obuhvatio smanjenje prihoda od naplate cestarine za 35 posto. Sada se nakon osam mjeseci pokazuje da je situacija ipak nešto bolja od tog plana”, komentiraju iz HAC-a (Hrvatskih autocesta) prihode od naplaćene cestarine.
Otkrivaju i da su najveće smanjenje i prometa i prihoda u osam mjeseci ove godine u usporedbi s prošlom zabilježili na autocesti A7 Rupa-Rijeka, i to od 46 posto, te potom od 33,6 posto na autocesti A1 Bosiljevo-Split-Ploče i od 33 posto na autocesti A3 Bregana-Zagreb-Lipovac.
Turistička sezona ipak ublažila minuse
Napominjući da su zbog epidemije donijeli niz mjera kojima se izravno pomoglo gospodarstvu, uključujući i onu da se ne ide s ljetnim/sezonskim povećanjem cijena cestarine od 10 posto, iz HAC-a navode da je ta mjera građanima i gospodarstvu uštedjela oko 33 milijuna kuna.
“Početkom turističke sezone u lipnju, promet je na autocestama bio u nešto većem zaostatku za prošlogodišnjim, od 35 posto, no u ljetnoj špici se ipak povećao te se ta razlika smanjila. S obzirom da je prošla godina u svim segmentima turizma bila rekordna, teško je uspoređivati brojke s ovom godinom i trenutnom situacijom, ali u konačnici smo zadovoljni ljetnom sezonom, u kojoj se i pokazalo da je odlučujući faktor pri odabiru destinacije za odmor dostupnost unutar nekoliko sati, što je uz moderne i sigurne autoceste u Hrvatskoj moguće”, ističu iz HAC-a.
Investicije prema planu
Unatoč, kako kažu, nezahvalnoj situaciji za poslovanje zbog epidemije, investira se prema planovima i ulaganja nisu zaustavljena, koja su za ovu godinu planirana u iznosu od gotovo 401 milijun kuna.
“Od tih ukupno planiranih investicija, 196,1 milijun kuna predviđeno je za građenje, a gotovo 205 milijuna kuna za aktivnosti izvanrednog održavanja. Do sada je realizirano nešto više od 219,1 milijun kuna”, kažu iz HAC-a, dodajući da do kraja ove godine preostaju još investicije u vrijednosti od gotovo 182 milijuna kuna.
Projekti u planu su koridor V.c – Beli Manastir-Osijek, obilaznica Novog Vinodolskog, sanacija asfalta na autocesti A4 Zagreb-Goričan te vijadukt Ranžirni kolodvor.
Do kraja godina dovršetak pripajanja ARZ-a HAC-u
Prema planu se odvija, kako kažu, i postupak pripajanja ARZ-a (tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb) HAC-u, čiji se dovršetak očekuje najkasnije krajem ove godine odnosno do 31.prosinca, sukladno odluci hrvatske Vlade od 21. svibnja ove godine.
“Provode se sve potrebne aktivnosti u tom postupku pripajanja koje je nastavak reforme i restrukturiranja s ciljem postizanja dodatne optimizacije troškova. Naime, daljnja unapređenja učinkovitosti moguća su na režijskim troškovima, jer HAC i ARZ imaju brojne režijske aktivnosti koje se znatno preklapaju, a učinci pripajanja vezani su i uz operativne troškove poslovanja u dijelu zajedničkih administrativnih funkcija te bi se time u iduće dvije godine smanjili do 15 milijuna kuna godišnje”, naglašavaju iz HAC-a.
Uz to se, kako zaključuju, pripajanjem stvaraju pretpostavke za racionalnije financijsko upravljanje te veći potencijal za ulaganje u investicijsko održavanje i građenje, a i objedinjavanje upravljanja autocestama u državnom vlasništvu trebalo bi olakšati uvođenje novog sustava naplate cestarine i donijeti uštede i u postupcima javne nabave.
