Hermine Vidović i Isilda Mara, istraživačice Bečkog instituta za tranzicijske zemlje, autorice su procjene po kojoj će u prvih sedam godina članstva u Europskoj uniji Hrvatsku napustiti između 166.000 i 217.000 radnika.
Austrijanka Hermine Vidović godinama prati tržište rada i socijalnu politiku i slovi kao jedna od najboljih poznavatelja prilika u Hrvatskoj i Sloveniji. Autorica je brojnih studija o Hrvatskoj, cijenjena i citirana u domaćim stručnim krugovima. Migracije su pak uža specijalnost Isilde Mara, stručnjakinje za Albaniju. Izradu studije koja s prilozima sadrži 50-ak stranica financirala je Europska komisija i ona im je poslužila za nedavno predstavljeno izvješće o slobodi kretanja radnika iz Hrvatske. Autorice tvrde da je 2013. u državama članica EU živjelo 335 tisuća hrvatskih državljana, od kojih je oko 286 tisuća u radnoj dobi.
Uglavnom je riječ o ljudima koji dulje od desetljeća žive u inozemstvu. Vidović i Mara procjenjuju da će se do kraja 2019. godine broj hrvatskih državljana u EU popeti na pola milijuna ako 1. srpnja ostane sadašnji režim zapošljavanja, a ako se tržište u potpunosti otvori, tada će narasti na 552 tisuće, piše Večernji list.
Svaki drugi radni migrant iz Hrvatske, procjenjuju Vidović i Mara, otići će u Njemačku, četvrtina njih u Austriju, a pri vrhu su i Italija, premda se posljednjih godina znatno smanjio broj Hrvata koji rade u toj zemlji, te Velika Britanija i Slovenija. Slovenija je već najavila da će produljiti zabranu zapošljavanja na još tri godine, a u toj zemlji je 2013. godine radilo oko 5,5 tisuća Hrvata. Kada ne bi bilo restrikcija, Bečki institut smatra da bi u Sloveniju otišlo oko 15 tisuća hrvatskih radnika.
VEZANE VIJESTI
Uz dosadašnji režim radnih dozvola broj novih migranata u Sloveniji kretat će se nešto ispod tri tisuća. Očekuje se da će se od 3 do 5 tisuća hrvatskih radnika preseliti u Španjolsku, Češku i Švedsku, a ovisno o tome hoće li se zadržati ili ukinuti dozvole, procjena za broj novih hrvatskih migranata u Velikoj Britaniji kreće se od 2300 do 15.500.
U Francuskoj se očekuje između 7 i 9,5 tisuća. Hrvatski državljani koji su 2013. boravili u drugim državama članicama Unije činili su oko 10% radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj, što je jedan od najvećih omjera u EU. Nakon vala radne migracije iz Hrvatske u Austriju i Njemačku 1960-ih i 1970-ih, drugi val migracije u zemlje EU nastupio je u 1990-ima zbog ratova na Balkanu. Europska komisija ističe da se mobilnost radne snage očitovala i u prekograničnom radu u susjednim zemljama gdje je 2013. radilo oko 35 tisuća domaćih radnika, prije svega Italiji, Sloveniji (1384 dnevna migranta), a najviše na sezonskom radu u Njemačkoj.
Autorice bečke studije pozvale su se u svom radu na domaće i strane studije o radnim migracijama, a procjenu o broju odlazaka temeljile su i na istraživanjima koje su provodili portal Moj posao, Gallup, Eurobarometar, Institut Ivo Pilar i drugi, a spomenule su i grupe na društvenim mrežama. Prema istraživanju Eurobarometra, više plaće (80%), bolji radni uvjeti osim plaće (31%) i poteškoće s pronalaženjem posla u Hrvatskoj (30%) glavni su razlozi zbog kojih ljudi odlaze ili razmišljaju o odlasku u inozemstvo. Utjecaj hrvatskih migranata na tržište EU je zanemariv ima li se na umu da je iz prvih deset istočnoeuropskih država koje su se priključile EU na zapad pristiglo 3,7 milijuna radnika, no Hrvatskoj će stvoriti nepopravljive demografske deficite.
