Onima koji prate kaotične tjedne u Europi zadnjih tjedana, izjava Benoita Coeurea da bi Grčka mogla izići iz eurozone možda nije bila nimalo čudna.
No za obično opreznu Europsku središnju banku (ECB), izjava jednog od njeznih najviših dužnosnika bila je snažno političko upozorenje i prvo te vrste od ECB-a da se grčki premijer Aleksis Cipras igra vatrom.
Time se možda željelo vratiti Atenu za pregovarački stol koji je napustila prošli tjedan.
Grčka je u utorak iznijela novi prijedlog koji se odnosi na razdoblje od dvije godine, a obuhvaća restrukturiranje duga, što je znak da su kanali za komunikaciju i dalje otvoreni.
Unatoč Coeureovoj izričitoj želji da Grčka ostane u eurozoni, njegovo javno priznanje da bi ona mogla iz nje i istupiti mnogi u Grčkoj dočekat će sa strepnjom jer grčko gospodarstvo ovisi o financiranju središnje banke kako bi preživjelo.
“Izlazak Grčke iz eurozone, dosad teoretska mogućnost, više, nažalost, ne može biti isključen”, rekao je Coeure za francuski list Les Echos, što je prvo javno priznanje iz ECB-a da bi neka država članica mogla istupiti iz eurozone.
Grčka će u nedjelju održati referendum o uvjetima koje joj nude međunarodni vjerovnici.
Ako Grci budu glasovali “za” program pomoći, Coeure je rekao da “ne sumnja” da će partneri u eurozoni pronaći načina da ispune svoje obveze prema Grčkoj. Bude li odgovor “ne”, “bilo bi jako teško nastaviti politički dijalog”, rekao je.
Izjava člana Izvršnog odbora ECB-a zaduženog za pregovore s Grčkom razotkrila je velike sumnje koje dijele i ostali članovi šesteročlanog odbora glede grčke budućnosti. Izazvala je također kritike da ECB želi utjecati na razvoj događaja.
VEZANE VIJESTI
Izvršni odbor ECB-a u nedjelju je kazao guvernerima središnjih banaka eurozone da odbiju grčki zahtjev za novim hitnim kreditima za očuvanje likvidnosti grčkih banaka zbog čega su grčke banke morale zatvoriti vrata i ograničiti povlačenje novca na 60 eura dnevno.
“Oni igraju jako opasnu igru”, rekao je Paul de Grauwe iz Londonske škole ekonomije, kritizirajući tu izjavu kao pokušaj utjecanja na ishod pregovora. “Problem je što će središnji bankari donijeti te izrazito političke odluke”, rekao je.
Dužnosnici ECB-a smatraju da to nije tako i svoju ulogu smatraju “tehnokratskom”.
No zbog krize u eurozoni prisiljeni su aktivnije se angažirati, priznaju europski dužnosnici.
