Čelnici Socijaldemokratske partije Hrvatske i Hrvatske udruge poslodavaca u srijedu su ocijenili "vrlo uspješnim" inicijalni razgovor o HUP-ovu dokumentu "16 pitanja HUP-a" upućenih parlamentarnim strankama ususret predstojećim izborima.
Složili su se da postoje brojni indikatori koji potvrđuju da su se značajno preokrenuli trendovi u gospodarstvu, ali da Hrvatska treba još brži gospodarski rast.
“Razgovarali smo o nizu gospodarskih pitanja i prijedloga, a razgovor je išao u smjeru podrške dijalogu pred izbore o bitnim temama gdje ćemo konkretizirati svako pojedino područje”, rekla je predsjednica HUP-a Gordana Deranja te je razgovor u SDP-u ocijenila vrlo uspješnim i konstruktivnim.
Deranja je na pitanje novinara, nakon sastanka u SDP-u zatvorenog za javnost, nije li Vlada nedavno dobila loše ocjene i na temelju izvješća HUP-a, odgovorila kako to nisu radili ljudi iz HUP-a.
“Uvijek smo hvalili svaki pozitivan potez koji je Vlada činila. Međutim, činjenica je da smo šest godina bili u recesiji, da je realni sektor podnio najveći teret. Pozdravljamo izlazak i sve pozitivne pokazatelje, no ’16 pitanja’ detektirali smo da bismo brže rasli i razvijali, da bi bili konkurentni i produktivni. To želimo u partnerstvu s Vladom, jer smo socijalni partner vlade, ove danas ili sutra koju će narod izabrati”, rekla je Deranja.
Rekla je da u HUP-u žele biti konstruktivni i svojim znanjem doprinjeti bržem razvoju, a njihova su pitanja na tom tragu. “Nadamo se da će se oni naći u gospodarskim programima stranka koji će izaći na parlamentarne izbore”, zaključila je.
VEZANE VIJESTI
“Naš program sadrži ili će sadržavati odgovore na sva ova pitanja, a već je u velikoj mjeri definiran ključnim dokumentima Vlade, gdje je SDP vodi glavnu ulogu”, rekao je ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić nakon sastanka s predstavnicima HUP-a.
Naglasio je da su se složili oko toga da postoji čitav niz indikatora koji potvrđuju da su se, nakon 3,5 godine mandata uspjeli značajno preokrenuti trendovi u gospodarstvu, ali da Hrvatska treba još brži gospodarski rast da bi rješavala ključne probleme koji ostaju. To su, kaže, daljnja fiskalna konsolidacija, smanjenje tereta za gospodarstvo, odnosno daljnja porezna rasterećenja, kao i sve što može povratno utjecati na dinamiziranje hrvatskog gospodarstva.
Grčić ističe i da sve bolji pokazatelji nude novu sliku hrvatskog gospodarstva u smislu očekivanja koja su, dodaje, čak bolja i veća od zapisanog u projekcijama što ohrabruje sve, a prije svega gospodarstvenike koji uspijevaju iskoristiti taj ‘novi val’ za ostvarenje i vlastitih pojednačnih uspjeha.
Rekao je da će SDP i HUP nastaviti razgovore, a da će do službenog početka predizborne kampanje za nove parlamentarne izbore pripremiti cjelovit program koji će se u najvećoj mjeri bazirati na ključnim dokumentima Vlade.
“Mi već 3,5 godine radimo značajne napore u tom segmetnu. Imamo nacionalni program reformi, program konvergencije koji su ključni strateški dokumenti koje je izradila Vlada na čelu s SDP-om. Mi se ne možemo daleko odmaknuti od toga. Ti programi će biti dopunjeni s našim pogledom u budućnost, u novi mandat i nadam se da će građani prepoznati sve ono što smo do sada napravili i dati nam šansu da to radimo još četiri godine”, rekao je Grčić.
Grčić je na pitanje hoće li Vlada službeno uputiti zahtjev Fondu solidarnosti EU za pomoć u katastrofalnim požarima na Pelješcu i Korčuli, kao što je to učinio i eurozastupnik Tonino Picula, Grčić odgovorio kako će se Hrvatska vlastitim snagama uspješno izboriti protiv požara, ali i dodao kao traba vidjeti kako će to dalje teći.
Na upit ispunjava li projekt Pelješkog mosta sve uvjete koje traži BiH, u smislu visine i raspona mosta, odgovorio je da je u pripremi nova tehnička dokumentacija za novi reducirani most u smislu ukupne cijene te da su vodili računa da se zadovolje svi međunarodni tehnički preduvjeti.
“Nadam se da ćemo u dijalog s predstavnicima BiH ostvariti sve preduvjete da taj projekt ide dalje”, rekao je te dodao da, uz paralelno pripremanje aplikacije za korištenje EU fondova u financiranju tog projekta, idu i u pripremu natječaja, koji bi bio krajem godine, za početak radova na tom mostu.
Upitan i što sa Dinom Omišalj koja je otišla u stečaj, a radnici ostali bez posla, grčić je odgovorio da se za taj prostor planiraju novi projekti i da bi tu trebalo doći do izgradnje LNG terminala.
“Iako to neće biti tako brzo, kroz tri-četiri godine, nadam se da će to biti nova mogućnost za sve ljude s tog prostora da nađu posao. U međuvremenu, kroz stečajnu proceduru, nadam se da će biti namirena potraživanja radnika iz tog procesa”, rekao je Grčić.
“U ovom trenutku 16 projekata prošlo je inicijalnu proceduru za uvrštavanje na listu strateških projekata, iz različitih dijelova Hrvatske i različitih sektora. LNG je bio na zadnjoj sjednici Vlade zbog toga što se posebno žurimo i htjeli bismo da bude uvršten na kartu ključnih energetskih projekata EU”, odgovorio je ministar Grčić na pitanje je li u Hrvatskoj, obzirom na najavljene, premalo investicija.
