Premda američka središnja banka nije povećala kamatne stope, u četvrtak su valute niza zemalja u razvoju, među kojima Brazila, Turske i Južne Afrike, oštro pale u odnosu na dolar jer se ulagači plaše posljedica usporavanja rasta svjetskog gospodarstva.
Nakon što je u četvrtak američki Fed objavio odluku da ključne kamate ostaju nepromijenjene, valute niza zemalja u razvoju snažno su porasle u odnosu na dolar. No, njihov uspon nije dugo trajao.
U samo nekoliko sati turska lira i južnoafrički rand izgubili su sve prethodne dobitke i dan završile s gubicima.
Brazilski real prvotno je prema dolaru skočio 1,3 posto, da bi do kraja dana izgubio 1,5 posto, pa skliznuo na najnižu razinu u 13 godina. Indonezijska valuta pala je, pak, prema dolaru na najnižu razinu od 1998. godine.
Sve te valute već su dulje vrijeme pod pritiskom jer se očekuje povećanje kamata u SAD-u, a veći prinosi na američku imovinu navode ulagače na povlačenje kapitala s tržišta u razvoju.
Prema podacima Instituta za međunarodne financije, odljev kapitala iz zemalja u razvoju bilježi se već 35 dana zaredom, što je najdulji niz od kada je isti trend izazvalo Fedovo ukidanje programa kupnje državnih obveznica 2013. godine. Tada je odljev kapitala trajao neprekidno 36 dana.
“Trend odljeva kapitala doista je snažan i nastavit će se”, kaže Gary Kleiman, partner u tvrtki Kleiman International Consultants.
Stoga bi zemljama u razvoju odgovaralo da Fed još neko vrijeme održava kamate na rekordno niskoj razini od oko nula posto kako bi se prilagodile gospodarskim uvjetima u svijetu.
“Nastavak labave monetarne politike Feda dao bi zemljama u razvoju još vremena za prilagodbu njihovih gospodarstava. No, kako američko gospodarstvo skromno raste, to im baš ne ide u prilog”, kaže George Hoguet, strateg u tvrtki State Street Global Advisors.
Međutim, mnoge zemlje u razvoju ne ovise samo o niskim kamatama na svjetskim financijskim tržištima, nego i o gospodarskom rastu u svijetu jer su mnoge od njih veliki izvoznici sirovina.
PROČITAJTE JOŠ
A jučerašnja poruka Feda da je povećanje kamata odgodio zbog slabosti svjetskog gospodarstva dodatno je pritisnula valute zemalja u razvoju jer to znači da američke monetarne vlasti ne očekuju tako skoro stabilizaciju globalnog gospodarstva, ponajviše zbog problema u Kini.
A kako se usporava rast kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog potršača sirovina, tako slabi i potražnja za sirovinama, pa padaju njihove cijene. Cijene nafte kreću se nedaleko najnižih razina u šest godina, dok se cijene mnogih industrijskih rudača kreću na najnižim razinama u niz godina.
“Dugoročno će valute zemalja koje ovise o izvozu sirovina ostati pod pritiskom”, kaže Paresh Upadhyaya, valutni strateg u fondu Pioneer Investments.
Tim više što je Fed poručio da bi kamate ipak mogao povećati do kraja ove godine.
