Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj za prošlu godinu iznosila je 4.778 kuna, dok je najviša prosječna neto plaća bila 11 puta viša te iznosila 52.553 kune, a obračunata je u rovinjskoj Adris grupe, pokazuju podaci Fine. To znači da su plaće u odnosu na 2012. godinu bile realno manje 2,3 posto.

Fina je na svojim stranicama objavila podatke o prosječnim plaćama u Hrvatskoj u 2013. godini, kao i podatke o plaćama po djelatnostima i poduzetnicima.

Prosječna plaća 34 zaposlenika Adris grupe d.d. ujedno je daleko viša od preostalih s Finine ljestvice 20 najviših prosječnih plaća u 2013. godini.

Popis obuhvaća hrvatske poduzetnike bez banaka, osiguravatelja i ostalih financijskih institucija, a temelji se na podacima iz Registra godišnjih financijskih izvještaja.

Na drugom mjestu našla se Ikea Hrvatska čijim je 17 zaposlenika prosječna neto plaća iznosila 36.746 kuna. Na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 36.101 kune i 13 zaposlenika našla se tvrka Worldwide Clinical Trials.

S plaćom višom od 30 tisuća kuna još su se našle tri velike svjetske IT kompanije – Oracle Hrvatska (36.048 kn), Cisco Systems Hrvatska (36.069) te Microsoft Hrvatska (34.532 kn).

Zanimljivo je da se upravljačko društvo jednog od najvećih koncerna u regiji, Agrokora, nalazi na 17 mjestu, a prosječna obračunata neto plaća za 242 zaposlenika holding društva lani je iznosila 22.624 kune. Odmah iza Agrokora smjestila se tvrka u državnom vlasništvu, Hrvatska kontrola zračne plovidbe u kojoj je za 2013. godinu mjesečni prosjek bio 22.102 kune.

Najmanja prosječna plaća obračunata je u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima te je iznosila 3.552 kune.

Finina analiza kod 20 poduzetnika prema najvećoj obračunatoj plaći pokazuje da je njih sedam s područja stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, po pet ih je registrirano u području informacija i komunikacija te trgovina, a po jedan poduzetnik u područjima građevinarstva, prijevoza i skladištenja te financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja.

Najveći broj zaposlenih bio je kod poduzetnika u prerađivačkoj industriji (223.597), trgovini (179.126), građevinarstvu (77.129) te prijevozu i skladištenju (63.122). Poduzetnici u tri od četiri navedene djelatnosti obračunali su prosječne mjesečne neto plaće manje od prosjeka Hrvatske i to: građevinarstvo 15,2%, trgovina 7,5% i prerađivačka industrija 2,5% manje, dok su poduzetnici prijevoza i skladištenja obračunali prosječnu mjesečnu neto plaću za 18,6% višu od prosjeka svih poduzetnika Hrvatske. 

Najveće prosječne mjesečne neto plaće izmjerene su u djelatnostima poput rudarstva i vađenja, informacija i komunikacija, opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom te financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja.

Najveća neto dobit iskazana je u djelatnosti opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (2,2 milijarde kuna), djelatnosti informacija i komunikacije (1,7 milijardi kuna) i  prerađivačkoj industriji (1,7 milijardi kuna).

Kao i prethodne godine, zaposleni u djelatnosti poslovanja s nekretninama iskazali su neto gubitak od 1,1 milijardu, a obračunali su 23,3% veće neto plaće od prosjeka poduzetnika Hrvatske. Najveću prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu od 7.067 kn obračunali su zaposleni u rudarstvu i vađenju što je za 47,9 % više od prosjeka Hrvatske te povećanje za 0,3 % u odnosu na prethodnu godinu.