Novinska agencija Tanjug službeno je prestala postojati 31. listopada kad je, sukladno zakonskom roku za privatizaciju medija u državnom vlasništvu, izbrisana iz evidencije Agencije za privredne registre, ali Tanjug i dalje normalno radi, a službenih tumačenja o nastaloj situaciji zasad nema niti iz resornog ministarstva niti iz uprave agencije.
Nakon što je 3. listopada 2014. godine srbijanska Agencija za privatizaciju objavila javni poziv za sudjelovanje u prodaji 11 medija u državnom vlasništvu, među kojima je i Tanjug, u dva dosadašnja pokušaja nije bilo zainteresiranih kupaca, a rok za privatizaciju istekao je 31. listopada.
“Direktorica novinske agencije Tanjug Branka Đukić priopćila je u utorak članovima kolegija i predstavnicima sindikata te kuće da Tanjug s 31. listopadom službeno ne postoji i da se briše iz popisa Agencije za privredne registre, a da će zaposleni dobiti otpremnine”, tvrdi u srijedu beogradski tisak pozivajući se na više neimenovanih izvora iz agencije.
Niti Ministarstvo za kulturu i informiranje niti uprava Tanjuga nisu se do sada službeno očitovali, a prema izjavi predsjednika sindikata agencije Marka Dragišića beogradskom listu Danas, očekuje se da će o Tanjugu raspravljati vlada Srbije.
“Službeno nismo obaviješteni, ali smo neslužbeno dobili informaciju da je Tanjug službeno prestao postojati i da će zaposlenima biti isplaćena plaća za listopad, te da će svi radnici dobiti otpremnine po zakonu”, izjavio je predsjednik sindikata Tanjuga, rekavši da će “oko 180 zaposlenih biti upućeno na zavod za zapošljavanje”.
Na pitanje jesu li su točne tvrdnje da se Tanjug gasi kako bi s radom otpočela nova agencija pri srbijanskoj vladi s mnogo manje zaposlenih, Dragišić tvrdi kako nema takvu informaciju, ali ima saznanje da bi vlada Srbije trebala raspravljati o Tanjugu, ali se datum te sjednice ne zna.
Zaposlenicima sve plaće
Beogradski list Blic piše kako je srbijanska vlada već, zapravo, donijela uredbu o gašenju Tanjuga, temeljem koje će zaposlenici dobiti sve plaće, dok će imovina agencije prijeći u posjed državne direkcije za imovinu.
Istodobno, obje cehovske organizacije – Udruga novinara Srbije (UNS) i Neovisna udruga novinara Srbije (NUNS) imaju slična stajališta – da se rješenje za uglednu nacionalnu novinsku agenciju trebalo tražiti i naći znato ranije.
Po tumačenju koje je UNS neslužbeno dobio iz vlade, “prestankom važenja Zakona o novinskoj agenciji Tanjug, u ponoć 31. listopada 2015. godine, formalno-pravno prestala je postojati nacionalna novinska agencija, pa i sva prava na prijenos kapitala bez naknade na koji bi zaposlenici do tada imali pravo”, navedeno je na internetskoj stranici UNS-a.
Po Zakonu o javnom informiranju i medijima, da je postupak prijenosa kapitala pokrenut odmah po okončanju drugog kruga privatizacije 7. listopada, a prije prestanka važenja Zakona o Tanjugu, zaposlenici u agenciji mogli su ostvariti prava koja im pripadaju po Zakonu o javnom informiranju i medijima, tumači UNS.
I državni tajnik u Ministarstvu kulture i informiranja Saša Mirković je, podsjeća UNS, 10. listopada izjavio kako je “besplatna podjela dionica nešto što zakon prepoznaje kao sljedeću fazu kada je u pitanju novinska agencija Tanjug”.
“Za upućene u medijske prilike u Srbiji gašenje Tanjuga ne bi smjelo biti iznenađenje jer u dva pokušaja prodaje nije se pojavio kupac, u drugom krugu niti za cijenu od 380.000 eura. Ono što treba iznenaditi, bolje reći – zaprepasti, jeste nespremnost uprave nacionalne agencije i države da se izbore za besplatan prijenos kapitala zaposlenicma u Tanjugu, na što su imale pravo sve medijske kuće u privatizaciji”, rekao je za Hinu glavni tajnik UNS-a Nino Brajović, ocijenivši kako bi “na taj način Tanjug barem dobio prigodu da se na skromnom medijskom tržištu bori za opstanak sa konkurentskim agencijama koje su 90-ih godina stvorili upravo njegovi novinari”.
“Gašenje Tanjuga je velika šteta, ali očigledno ne i za one koji su ga vodili i koji su trebali voditi računa o budućnosti prepoznatljivog brenda i izvan granica Srbije i bivše Jugoslavije. Da radim u Tanjugu osnovao bi ponovo – Tanjug. Možda ne bi propao. Naravno, ako se neko pametan ne sjeti zabraniti i uporabu imena Tanjug”, rekao je Brajović za Hinu.
VEZANA VIJEST
Potpredsjednik NUNS-a Dragan Janjić također nije iznenađen situacijom u kojoj se našao Tanjug, ali kaže kako “agencijama općenito tržišni uvjeti i razvoj suvremenih komunikacije ne idu u korist”.
“Uprava Tanjuga je svo vrijeme duboko vjerovala da se to neće destiti i držala se opcije da će agencija ostati u državnom vlasništvu. Dakle, uprava se nije bavila perspektivom nacionalne agencije jer je oko 80 posto prihoda dolazilo iz državnog proračuna. I resorno ministarstvo je više puta apeliralo da i državni mediji u procesu privatizacije poduzmu neke korake i potraže najbolju opciju”, kaže Janjić za Hinu.
Janjić tvrdi kako je “bilo dovoljno vremena da se nešto poduzme, a je li u tom nečinjenju veća odgovornost vlade ili uprave Tanjuga – to je drugo pitanje”.
Potpredsjednik NUNS-a istodobno ukazuje kako je “velika odgovornost na upravi Tanjuga jer su tek po isteku roka (za privatizaciju) obavjestili zaposlenike da dobivaju otkaze”.
Iz uprave Tanjuga danas nisu odgovorili na Hinine upite.
“Eventualnim gašenjem Tanjuga ni druge dvije agencije – FoNet i Beta, neće biti u boljem položaju na tržištu jer je i njihova pozicija prilično teška, što je posljedica sve veće uloge interneta i masovne digitalizacije u komunikacijama. To djelomice objašnjava i činjenicu da se, unatoč relativno niskoj cijeni, nitko nije odlučio kupiti Tanjug”, kaže Janjić.
Javnim pozivom srbijanske Agencije za privatizaciju bili su obuhvaćeni mediji i poduzeća koja se bave informiranjem, a inicijativa za privatizaciju pokrenuta je nakon stupanja na snagu Zakona o privatizaciji u kolovozu 2014. godine.
Transformacijom državnog kapitala bilo je obuhvaćemo manje od 10 posto medija jer i ih je u državnom (su)vlasništvu bilo 79, a u Srbiji je ukupno registrirano 1312 javnih glasila.
Resorno ministarstvo je, u pripremi zakona o javnom informiranju, predvidjelo konačan izlazak države iz (su)vlasničkog odnosa u medijima, uključujući i agenciju Tanjug, čiji je država stopostotni vlasnik.
Ranije je bilo nagovještaja da bi se se Tanjug mogao transformirati u vladin ured za komunikacije, ali se od te ideje odustalo, a resorno ministarstvo je i u prethodnoj srbijanskoj vladi Ivice Dačića naglasilo da bi, kao i svi drugi državni mediji, i Tanjug trebao biti privatiziran do 31. prosinca 2014. godine, što se nije dogodilo.
Utemeljen 5. studenoga 1943. godine u Jajcu
Novinska agencija Tanjug utemeljena je kao Telegrafska agencija nove Jugoslavije (TANJUG) 5. studenoga 1943. godine u Jajcu, a prvi veliki profesionalni zadatak bio je da izvijesti domaću i svjetsku javnost o Drugom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenje Jugoslavije (AVNOJ) 29. studenoga 1943.
Tanjug danas dnevno emitira oko 400 informacija iz unutarnje i vanjske politike, gospodarstva, društva, kulture i sporta iz Srbije i svijeta, ima vlastiti video, fono i foto servis, a surađuje i s vodećim svjetskim agencijama.
U arhivi Tanjuga pohranjeno je više od 3,5 milijuna foto-negativa i fotografija, te nekoliko milijuna tekstova i izvješća o najvažnijim događajima u bivšoj Jugoslaviji, Srbiji i svijetu od Drugog svjetskog rata, odnosno od utemeljenja Tanjuga do danas.
Zakon o javnom informiranju predviđa privatizaciju medija samo prodajom kapitala, uz očuvanje djelatnosti nakon privatizacije u trajanju od pet godina. Za medije koji ne budu privatizirani builo je predviđeno ustupanje kapitala zaposlenima u vidu besplatnih dionica.
Rok za privatizaciju 73 medija istekao je 1. studenoga, a 36, uglavnom lokalnih medija, dobilo je nove vlasnike. Ostali mediji, za koje nije bilo zainteresiranih, trebali bi u idućih mjesec dana ponuditi besplatne dionice zaposlenima, a ukoliko ih oni odbiju- zakon nalaže gašenje takvih medija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
