Hrvatska je među europskim zemljama u kojima je dojam porezne nesigurnosti među poduzetnicima najviši, ponajviše uslijed čestih promjena poreznih propisa te nedorečenosti postupanja poreznih vlasti, pokazuju u petak predstavljeni rezultati istraživanja revizorske i konzultantske kuće Deloitte.
“Istraživanje o porezima u Hrvatskoj i Europi” provedeno je krajem prošle godine među više od 800 tvrtki u 28 europskih zemalja unutar i izvan Europske unije, od kojih je 18 hrvatskih tvrtki.
Partner u Odjelu poreznog savjetovanja Deloitta Dražen Nimčević kazao je na predstavljanju rezultata istraživanja kako 72 posto hrvatskih ispitanika domaći porezni sustav ocjenjuje nesigurnim, a čak 89 posto smatra da je porezna nesigurnost u Hrvatskoj viša nego u drugim zemljama. Pritom je istaknuo kako se taj postotak u tri godine provođenja istraživanja konstantno povećavao – 2013. je iznosio 72 posto, 2014. 79 posto, a 2015. je porastao na 89 posto.
VEZANE VIJESTI
To ne iznenađuje, kazao je Nimčević, uzmu li se u obzir promjene do kojih je došlo ulaskom Hrvatske u EU, posebno u provedbenom dijelu zakonodavstva. Naime, dodaje, naš je porezni sustav obilježen čestom nedorečenošću propisa ili nepostojanjem provedbene prakse, čak i kada su stvari zakonom dobro propisane.
Prema Deloittovom istraživanju, prema dojmu o poreznoj nesigurnosti Hrvatska se svrstala na četvrto mjesto u Europi. Na ljestivici predvode Francuska i BiH, u kojima je 100 posto ispitanika porezni sustav ocijenilo nesigurnim, a viša se stopa od hrvatske bilježi još samo u Italiji i iznosi 93 posto.
Visina poreza manji problem od kompliciranih pravila
Pritom istraživanje pokazuje da hrvatske poduzetnike, za razliku od europskih, ne opterećuje toliko visina poreznih stopa (koja predstavlja problem za 29 posto ispitanika), koliko sigurnost u vezi s poreznom obvezama, koju je kao problem istaknulo 78 posto ispitanih, odnosno promjena poreznih propisa, koja je problem za 61 posto ispitanika.
Tako i na pitanje koje bi se promjene poreznih propisa najpozitivnije odrazile na konkurentnost gospodarstva hrvatski poduzetnici odgovaraju da su to veća sigurnost oko budućnosti poreznog sustava i stopa (61 posto), predvidljive porezne vlasti (39 posto) te pojednostavljenje poreznog sustava (33 posto). Česte promjene i nejasnošće oko poreza poduzetnicima stvaraju teškoće u toj mjeri da zasjenjuju čak i neke porezne stope, koje su među višima u Europi. Tako primjerice niti jedan ispitanik iz Hrvatske nije odgovorio da bi se konkurentnost zemlje podigla nižom stopom poreza na dobit. Nižu stopu PDV-a u tom je kontekstu izdvojilo 6 posto ispitanih, doprinosa za zapošljavanje 11 posto, a poreza na dohodak 22 posto.
Nimčević je to komentirao podsjetivši da se 85 posto hrvatskog proračuna puni upravo porezima na potrošnju i dohodak, dok je udio poreza na bilo koji oblik kapitala u usporedbi s njima mali, pa su i porezne vlasti zainteresiranije za porezne prihode koje pune budžet. Dodao je i da razna druga istraživanja o porezima koje je proveo Deloitte ukazuju na činjenicu da bi trebalo znatno rasteretiti oporezivanje plaća, koje je tako visoko da djeluje demotivirajuće, posebno za najplaćeniji dio zaposlenika, a da bi taj ‘gubitak’ trebalo kompenzirati oporezivanjem kapitala. No, ističe, kako to ne bi otjeralo investitore, takva je promjena moguća tek kada se stvore uvjeti da investitori u Hrvatskoj uistinu i nešto zarade.
