Evo koga je pogodio najsnažniji udar troškova energije

Biznis 26. ruj 202213:21
Izvor: N1/Ilustracija

Mali poduzetnici, stup domaće ekonomije kako ih se s pravom naziva, oporavili su se iz pandemijske krize lakše pa i snažnije prebacili rezultate nego veliki igrači, a izgledno je da im je veličina prednost i u aktualnoj energetskoj krizi.

Rezultati su to analize poslovanja mikro, malih i srednjih tvrtki koju je znanstvenica Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb izradila za Mastercardovu plaformu Uplift, piše Poslovni.hr.

vezana vijest

Lani su troškovi energije porasli za trećinu (do srpnja ove godine još 80 posto, ali analiza ne uključuje 2022.) što se u račune poduzetnika neravnomjerno prelilo, zavisno o njihovom kapitalnom intenzitetu.

Za mikropoduzeća energetski udar donio je 8,5 posto veće račune, malima su porasli više od 20 posto, a srednjima više od četvrtine budući da oni u pravilu imaju više opreme i strojeva koji podrazumijevaju veću potrošnju energije.

S tako neravnomjernom potrošnjom, mjerenom udjelom računa za energiju u ukupnim rashodima, i Vladin paket mjera za zaštitu gospodarstva mogao se bolje usmjeriti, smatra autorica istraživanja.

“Što su poduzeća veća, ujedno su i osjetljivija na energetske šokove. Manji poduzenici ujedno su fleksibilniji i preživjet će stoga lakše nego veliki. S obzirom da Vlada raspolaže sa svim podacima o udjelu rashoda za energiju dostupnima na ‘klik’, moglo se pametnim politikama bolje naciljati mjere. Ovako ispada da se horizontalnim pristupom, bez neke vrste cenzusa, oni kojima je pomoć potrebna ostali izloženi, a drugi su dobili bespotrebnu subvenciju”, kaže Maruška Vizek.

Podsjeća da su i pandemijske mjere pomoći gospodarstvu imale pragove pada prihoda.

“Trebali bismo težiti da imamo pametne politike”

“Trebali bismo težiti da imamo pametne politike, moglo se puno detaljnije usmjeriti pomoć, budući da su pojedini sektori poput prijevoza i skladištenja, u nekoj mjeri hotelijeri, nesrazmjerno snažnije pogođeni”, kaže.

Od 142 tisuće pravnih osoba u privatnom vlasništvu prošle godine, gotovo 128 tisuća činile su mikro tvrtke s do deset zaposlenih.

Malih, koji zapošljavaju do 50 radnika, bilo je oko 12 tisuća, a srednjih tek 1901. Zajedno su zapošljavali 653 tisuće ljudi, gotovo 75 posto svih koji rade u korporativnom sektoru u Hrvatskoj.

S fokusom često usmjerenim na velike, moćne i glasne igrače, ispod radara (neopravdano) prolazi da su mali ostvarili 543 milijarde kuna prihoda, 70,8 posto cifre koju zaradi cijeli korporativni sektor, 29,5 milijarde kuna dobiti, 117,5 milijardi kuna od izvoza (30,5 milijardi kuna više u godinu dana) te da su odradili oko 9 milijardi kuna ulaganja.

Slika prosječnog MMS poduzetnika lani je izgledala poprilici ovako: zapošljavao je 4,6 radnika, raspolagao s 4,9 milijuna kuna imovine, ostvarivao 3,8 milijuna kuna prihoda, od izvoza 826 tisuća kuna i gotovo 300 tisuća kuna dobiti u neto iznosu. Pritom je u 2021. uložio oko 68 tisuća kuna.

U tri posljednje godine (od 2019. do lani), krizi unatoč, pokazatelji poslovanja segmenta mikro, malih i srednjih, bili su u uzlaznom trendu. Rasli su prihodi, dobit, ukupna imovina, broj zaposlenih, smanjeni gubici, povećan izvoz.

“Unatoč i dalje otežanim uvjetima poslovanja izazvanih pandemijom u 2021., koja je za hrvatsko gospodarstvo bilo godina oporavka nakon općeg šoka koji je svijet pogodio godinu prije, bilo je za 4372 privatnih MMS poduzeća više nego u 2020.”, navodi se u analizi.

Imala su 48,7 milijardi kuna više imovine, a isplatila 3,2 milijardi kuna više za neto plaće koja je u prosječnom iznosu porasla s 5542 kuna na lanjskih 5499 kuna. U usporedbi s pretpandemijskom 2019., zaposleno je gotovo 21 tisuću ljudi više.

“MMS poduzetnici u godinama oporavka od pandemije rasli su brže od nacionalnog prosjeka i to je vrlo zanimljivo, slično je bilo i u prethodnoj krizi. Tempo rasta posljedica je njihove agilnosti što potvrđuju rezultati prihoda, dobiti i zaposlenosti za 2021. Unatoč neizvjesnosti i problemima u dobavnim lancima prebacili su predrecesijske rezultate, dok je cjelokupna ekonomija samo došla na razinu koju je ranije imala”, ističe Vizek.

Lani je BDP rastao 10,2 posto

Lani je BDP rastao 10,2 posto, nadoknadivši potonuće od 8,1 posto izazvanog zatvaranjem gospodarstva u prvoj godini Covida. Lani je cijeli MMS segment u svim županijama ostvarivao više prihode, no rezultati poslovanja se razlikuju, posebice kada su u pitanju prihodi i profitabilnost, i to zahvaljujući oporavku turizma pa su predvodila obalne županije.

Iznimka su Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija koje su ostvarile najveće stope rasta prihoda od 64,7 i 33,2 posto i slijede sve priobalne županije. Iako je divljanju cijena električne energije i plina svakodnevna tema ove godine, vrijedi podsjetiti da su energenti poskupjeli još lani, za nemalih 32,7 posto, što je cijelom segmentu u prosjeku donijelo 18,6 posto veće račune.

Premda je oporavak bio razmjeran među mikro, malima i srednjima, to ne vrijedi i za udar energenata. Srednji su lani platili 44,1 milijardu kuna računa za energiju, mali 3,8 milijardi, a mikro poduzetnici 2,9 milijardi.

“Može se stoga zaključiti da se rast troškova energije u 2021. najsnažnije prelio na srednja poduzeća koja iskazuju i najveći energetski intenzitet i najveću izloženost njihove profitabilnosti na povećanje povećanja troškova energije”, ističe se.

Najsnažniji udar troškova energije

Najsnažniji udar troškova energije pogodio je hotele i restorane (37,1 posto više), prijevoz i skladištenje (33,5 posto), administrativne, uslužne i pomoćne djelatnosti (29,3 posto) te agrar (28,1 posto). Najmanji rast osjetili su u trgovini (5,8 posto), dok su u zdravstvenoj i ostalim uslužnim djelatnostima čak zabilježili smanjenje troškova u 2021.

“Najveće udjele rashoda za električnu energiju u ukupnim rashodima bilježe poduzetnici u djelatnostima prijevoza i skladištenja (11,5 posto) te rudarstva i vađenja (11,1 posto).

Kako udio troškova za energiju MMS poduzetnika u svim drugim djelatnostima iznosi manje od 3 posto, poduzetnici koji posluju u djelatnosti prijevoza i skladištenja te u rudarstvo i vađenju definitivno će biti najizloženiji rastu cijena energije u 2022.”, previđa se u analizi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar