O stanju u stočarsko-mljekarskom sektoru u Točki na tjedan govorili su predstavnici mljekara i stočara pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, Igor Rešetar i Zvonimir Širjan.
Nakon sastanka u Banskim dvorima prije tri tjedna rečeno je da postoji rješenja za stočare. Zvonimir Širjan pojašnjava:
“Bilo je razgovora, dobili smo informaciju da je Ministarstvo napravilo određen program za cijeli stočarski sektor, otprilike 10% od štete koju je izračunao fakultet u Osijeku. Vlada je spremna intervenirati s nekih 130-150 milijuna kuna, no kad preračunamo na jedno jaje, to je 1,6 lipa, ili na jedno june to je pola kune po kilogramu mesa. To je premalo da se pokriju troškovi gubitka jer su cijene stočne hrane otišle u nebo. Hrvatski stočari ne mogu otkupiti potrebne količine žitarica za prehranu stoke. Šteta, odnosno gubitak je od milijardu i pol do dvije milijarde kuna. Očekujemo od Vlade razumijevanje. Stočarska proizvodnja je u teškoj situaciji, ne samo u Hrvatskoj.”
“Čak i srednji i veliki proizvođači odustaju, zatvaraju farme”
S njim se slaže i Igor Rešetar:
“Cijene stočne hrane rastu iz dana u dan, moramo zaštiti gospodarstva. Očekujemo pomoć Vlade. Brojke na stolu nisu dovoljne da se proizvodnja stabilizira. Proizvođači odustaju, zatvaraju farme, stanje na terenu je alarmantno. Proizvođača mlijeka je oko 3600, 3700. Ta brojka će i dalje padati. Čak i srednji i veliki proizvođači odustaju. Ako se nastavi ovim tempom, pitanje je hoćemo li imati mlijeka. Kroz nekoliko godina ćemo izgubiti još par tisuća proizvođača.”
VEZANE VIJESTI
Na pitanje jesu li hrvatski proizvođači konkurentni i nije li uvozno meso jeftinije, Širjan kaže:
“Konkurentni smo. Iz Hrvatske se izvozi meso u Italiju, žive životinje u Austriju, Poljsku… Nažalost nismo došli do toga da obilježimo naše proizvode, da kupci znaju što troše, a uvoz je nerijetko krivo deklariran. To nije ista kvaliteta kao što mi proizvodimo. Ostane oko 80% mesa koje se proizvodi u Hrvatskoj, ne izvozi se. Neobilježavanjem od strane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu u situaciji smo da je potrošač doveden u zabludu i da ne zna što troši – hrvatski ili uvozni proizvod.”
Ističe da se stočari ne udružuju zbog manjkave legislative: “Zakoni nisu predvidjeli da se hrvatski proizvođači udružuju. Legislativa nije takva da se pogoduje udruženima. Europa samo deklarativno traži udruživanje, kroz hrvatske propise toga nema. Skladišni kapaciteti bi se trebali povećati. Drugi problem je nedostatak poljoprivrednog zemljišta.”
Rešetar dodaje: “Napisana strategija govori da proizvodnju treba održati, povećati, no konkretnih mjera, kako to napraviti – nema. Daju se financijski okviri koji su po meni premali da se proizvodnja poveća.”
“Strategija je napravila ciljeve, no za njih sad trebaju operativni planovi. Stočarski sektori dobiju od tih 7,8 milijardi kuna manje od 10%. Potpore u poljoprivredi nisu dobro usmjerene”, ističe Širjan.
Bez pomoći države – ništa
Rešetar upozorava: “Zadnjih desetak godina kontinuitet investicija je stao. Očekujemo pomoć od Ministarstva poljoprivrede i drugih i Vlade, no naši apeli zadnje dvije-tri godine nisu urodili plodom.”
Na kraju obojica su poslali poruku Vladi:
“Očekujemo da se po kravi omogući pokrivanje štete koja se dogodila povećanjem cijena stočne hrane jer će ljudi prodati krave”, kazao je Rešetar.
“Isto očekujemo”, dodao je Širjan: “Premijer i ministrica su obećali, da će tu biti pomoć stočarima izdašnija, da se isplate potpore koje se isplaćuju u cijeloj Europi od 15. 10. (to su redovne potpore za stočarstvo), ali i htio bih poručiti potrošačima da će nestankom hrvatskih stočara mlijeko, meso i jaja sigurno poskupjeti. Kod hrvatskih stočara imaju sigurne, kontrolirane proizvođače, svježu robu po prihvatljivim cijenama. Ako cijena mesa ili mlijeka poraste za kunu, to nije toliki udar, a bila bi velika pomoć hrvatskim proizvođačima.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare