Vlada je u srijedu predstavila novi krug porezne reforme u sklopu kojega se ukida prirez jedinicama lokalne samouprave, osobni odbitak diže se na 560 eura, a država preuzima dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama.

“Izmjene koje će ići u proceduru imaju za cilj povećati plaće našim građanima. Riječ je o devet zakona”, rekao je na početku Plenković.

“Do sada smo u naših sedam godina manadata imali niz krugova poreznih reforme koje su baš sve išle za poreznim rasterećenjem kako građana, tako i gospodarstva. U našem mandatu od 2017. je prihod jedinica lokalne samouprave porastao za milijardu eura”, dodao je.

Rekao je da se u porezne izmjene ide sada iz nekoliko ciljeva. “Prvi je da podignemo životni standard građana na način da se povećaju plaće, pogotovo one najniže. To je smisao, cilj ove reforme. Drugo, da se poveća kupovna moć građana, da se smanje nejednakosti. Drugi element je očuvati gospodarski rad i treće je, vrlo bitno, osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova.”

Plenković se pohvalio dobrim gospodarskim rezultatima posljednjih godina.

“2024. godina je idealna godina za nova rasterećenja gospodarstva jer naše projekcije su za 2024. rast 2,6 posto, deficit -1,5 posto, inflacija na 2,8 posto, a javni dug na 59,8 posto. U takvim okolnostima se nameće logika, da ako gospodarstvo usporava, a usporava, da je sada pravi trenutak daljnje porezno rasterećenje koje bi trebalo stupiti na snagu 2024. godine”, rekao je Plenković.

“Ova reforma će pomoći da obuhvatimo one ljudi koji su nažalost bili van dosega poreznog rasterećenja jer velik dio ljudi nije bio u dosegu tzv. poreznih škara. Ova reforma povećat će fiskalnu autonomiju općina i gradova i povećati fiskalnu decentralizaciju”, dodao je.

Još jednom je otklonio “teze dominantno od oporbe koje nastoje dezinformirati javnost da smo mi središnja Vlada koja ima nešto protiv općina i gradova i da nešto, ne daj bože, oduzima ili otima”.

Kako se povećavaju plaće? Prvi način – porez na dohodak i prirez

“Prvi način je kroz smanjenje poreza na dohodak kao mogućnosti. Puno se govori u Hrvatskoj da su strašno velika davanja na rad. Prema podacima EK-a, prikaz implicitnih poreznih stopa na rad pokazuje da smo među zemljama koje to imaju najmanje na razini EU-a. I sada dolazimo do poreza na dohodak”, rekao je te na slajdu prikazao promjene formule:

Detalje je objasnio ministar financija Marko Primorac.

Osnovni odosbni odbitak povećava se s 531 eura na 560 eura.

Ministar Primorac iznio je procjenu po kojoj će najavljena porezna reforma državni proračun na godišnjoj razini stajati oko 400 milijuna eura. “Ono što je poznato, a odnosi se na povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka i odbitka za uzdržavane članove i rashode u mirovinskom sustavu s obzirom na najavljene izdatke, to će biti rashod na godišnjoj razini od oko 400 milijuna eura.”

“Gradovi i općine moći će raspisivati ​​znatno niže stope poreza na dohodak od postojećih 20 i 30 posto te se tako boriti za zadržavanje vlastitog stanovništva i doseljavanje ljudi sa strane. Cilj najavljene promjene u sustavu poreza na dohodak jest poticanje konkurencije između lokalnih jedinica”, kazao je Primorac.

Drugi način – smanjenje osnovice za mirovinsko osiguranje u prvi stup

“I ovdje moramo otkloniti te neke čudnovate teze da bismo na ovaj način nekako ugrozili mirovinski sustav ili da mi u debelim godinama ne mislimo na mršave”, rekao je Plenković.

Primorac je rekao da je rasteretiti one s najmanjim primanjima.

“Za one koji imaju bruto plaće do 700 eura, imaju fiksni izdatak u iznosu od 300 eura, a za one s plaćama od 700 do 1300 eura, taj izdatak se linearno smanjuje. Umanjenje se izračunava na način da se iznos od 1300 eura umanjen za osnovicu pomnoži s koeficijentom od 0,5. To će biti novost u obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje”, objasnio je.

Primjer učinka pokazao je na primjerima platnih lista za samca i obitelj s dvoje djece u Bjelovaru, grada koji nema prirez:

Objavljeno je i povećanje neto plaće kroz povećanje osobnog odbitka u porezu na dohodak, bez uvođenja olakšice za doprinose.

“Na taj način bi zakinuti ostali oni s najnižim primanjima te se zato išlo u zahvat smanjenja osnovice za mirovinsko osiguranje”, rekao je Primorac.

Povećanje neto plaće kroz uvođenje olakšice za mirovinsko, a bez povećanja osobnog odbitka izgledalo bi ovako:

Ukidanje prireza, autonomno određivanje poreza na dohodak

Prema Vladinoj prezentaciji, u novom krugu porezne reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede porez na dohodak.

Za Grad Zagreb koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti porez na dohodak je 15 do 24 posto. Zagreb od prireza na godinu prikupi 126 milijuna eura.

Općine koje su do sada mogla odrediti prirez do 10 posto, moći će odrediti stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto.

Za gradove do 30 tisuća stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,5 posto, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23 posto.

Očekuje se da će ukidanjem prireza jedinice lokalne samouprave ostati bez 212 milijuna eura prihoda koliko su zajedno prikupile lani.

Tijekom četvrtoga kvartala ove godine, općine i gradovi dužni su donijeti odluku o visini poreznih stopa poreza na dohodak i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja 2024. godine

Ostale porezne izmjene

Od ostalih poreznih izmjena najavljeno je uz ostalo određivanje neoporezive napojnice od 3.360 eura i uvođenje plaćanja karticama, omogućavanje donacije u iznosu većem od 2 posto prošlogodišnjih prihoda te opcijska dodjela udjela, a ne samo dionica. Rok za plaćanje porezna na dohodak utvrđuje se na 28. veljače, bez obzira na datum, podnošenje prijave, a porez na dobit plaćat će se 30. travnja.

Premijera Plenkovića pri kraju prezentacije naljutilo je novinarsko pitanje je li reforma, odnosno ukidanje prireza, poseban izazov za gradonačelnike najvećih gradova, a u kojima je na vlasti oporba.

“Kojom to matematikom ovo što mi radimo postaje izazov, a možeš spojiti aktualne stope poreza na dohodak s aktualnim prirezom kojeg imaš. Ako, recimo, neka općina x ima 20 posto poreza na dohodak i stavili su maksimalni prirez od 10 posto, to je budući akumuliralni porez na dohodak od maksimalnih 22 posto. Što mu se to uzelo? Ta teza je lažna, zlonamjerna, besmislena, izmišljena u eteru u kojem ionako bucaju svašta, bez da išta znaju. Što bismo mi trebali raditi u trećoj godini mandata? Ne raditi ovo što smo radili do sada? Ići dalje s fiskalnom decentralizacijom, ići dalje s rasterećenjem građana i poduzetnika i omogućavati ljudima veće plaće zato što su izbori za godinu dana i nećemo činiti ništa. Pa čija je to logika?! To može biti lokiga samo nekoga tko ništa ne zna”, rekao je Plenković pa nastavio:

“Je li kampanja sad počela? Je li kampanja 1. 1.? O čemu mi govorimo? Što bismo trebali biti sputani jer su izbori za god dana? Tek će 22. 7. biti da smo napunili treću godinu mandata ove Vlade. Koja je to logika? Moramo to razgrnuti, razoriti tu nevjerojatnu tezu oporbe. Znate zašto napadaju ovo do kraja, to sam rekao jučer koalicijskim parterima… Pa zato što je dobro! Što je korisno za građane! Jer kuže, ovi su donijeli reformu na stol koja će ljudima povećati plaće. Pa kako je to moguće da to napravi zločesti HDZ. To je cijela bit njihove kritike. Ista stvar je s izbornim jedinicama, bucaju napamet, nisu vidjeli ništa, a kad vide izborne jedinice sutra shvatit će da su maksimalno korektne prema svima. Kao što je i sve što radimo maksimalno korektno. Jesmo li ovdje zakinuli Zagreb, Rijeku, Split?!”

Na kraju je još jednom ponovilo da su takve teze “lažne, bezobrazne i neutemeljene”.

“Teze da vodimo neku selektivnu politiku ‘dat ćemo gdje su naši, a ne gdje je netko drugi’ ne stoje”, kazao je Plenković.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.