Gospodarstvo EU-a i eurozone snažno je usporilo u četvrtom tromjesečju 2021. godine, a posustalo je i zapošljavanje zbog problema u nabavi koji su zakočili proizvodnju i širenja omikrona, pokazale su u utorak nove procjene Eurostata.

Europsko gospodarstvo muku muči s nabavom, posebno poluvodiča, ključne komponente u proizvodnji automobila, a pred kraj prošle godine pogodile su ga i visoke cijene energije i nestašica radne snage u uvjetima širenja varijante koronavirusa omikron.

Tako je sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) EU-a u četvrtom tromjesečju porastao 0,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je uvećan 2,2 posto, potvrdio je Eurostat procjenu s kraja siječnja.

BDP eurozone također je neznatno porastao u posljednjem kvartalu 2021., za 0,3 posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem kada je uvećan 2,3 posto, potvrdili su statističari.

U usporedbi s istim kvartalom godine ranije sezonski prilagođeni BDP EU-a porastao je za 4,8 posto, nakon 4,1-postotnog rasta u trećem tromjesečju.

U eurozoni je uvećan za 4,6 posto, nakon 3,9 postotnog rasta u prethodnom tromjesečju.

U cijeloj 2021. aktivnosti su na oba područja porasle 5,2 posto.

Pad u Njemačkoj

Među zemljama čiji su podaci bili dostupni najviše je na tromjesečnoj razini na kraju prošle godine poraslo mađarsko gospodarstvo, za 2,1 posto.

Slijede Španjolska i Poljska s rastom aktivnosti u četvrtom tromjesečju za dva odnosno 1,7 posto u odnosu na razdoblje od srpnja do rujna.

Aktivnosti u francuskom i talijanskom gospodarstvu naglo su usporile, na 0,7 odnosno 0,6 posto. U ljetnom tromjesečju porasle su 3,1 odnosno 2,6 posto.

Njemačka se pak s padom aktivnosti za 0,7 posto svrstala uz Austriju, Rumunjsku i Latviju i činila malobrojnu skupinu zemalja s padom BDP-a na tromjesečnoj razini.

U Austriji smanjene su 2,2, u Rumunjskoj 0,5 a u Latviji 0,1 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Europski statistički ured nije raspolagao podacima za Hrvatsku, Estoniju, Irsku, Grčku, Luksemburg, Maltu i Sloveniju.

Poljska na čelu

Na godišnjoj razini sve su zemlje EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao bilježile rast BDP-a u četvrtom tromjesečju, a najsnažniji je bio u Poljskoj, sa stopom rasta od 7,7 posto.

Slijedi Mađarska sa 7,1 posto, te Italija sa 6,4 posto.

U Francuskoj gospodarstvo je poraslo 5,4 posto, a u Španjolskoj 5,2 posto.

Najslabije je među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao poraslo slovensko gospodarstvo, za 1,1 posto. Blizu je i Njemačka sa stopom rasta od 1,4 posto.

Posustalo zapošljavanje

Broj zaposlenih u EU i eurozoni porastao je u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca 0,5 posto u odnosu na ljetno tromjesečje kada je uvećan za 0,9 posto u EU, te za jedan posto u eurozoni.

Na godišnjoj razini porastao je na oba područja za 2,1 posto, kao i u razdoblju od srpnja do rujna.

U cijeloj prošloj godini broj zaposlenih uvećan je u EU za 1,2 posto, te za 1,1 posto u zoni primjene zajedničke europske valute, prema procjeni Eurostata, baziranoj na tromjesečnim podacima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.