Šef regulatora tržišta energije HROTE Boris Abramović izjavio je jučer na saborskom odboru kako mu nije bila obveza da prati što se zbiva u transpornom sustavu, ali da je "sva sreća" da je uočio trend porasta viškova u sustavu i trend pada cijena u lipnju te na to upozorio. Nitko drugi nije. "Pa ljudi moji, nešto se mora učiniti", opisao je Abramović zašto je reagirao. A šef HEP-a Frane Barbarić mu je neizravno poručio, kao i svim kritičarima, da ne razumiju tržište plina jer inače ne bi od svega pravili problem. Inače, HROTE pruža digitalnu platformu preko koje se trguje plinom, pa i viškovima
Vjerojatno najcitiranija izjava s jučerašnjeg maratonskog sastančenja u saborskom Odboru za gospodarstvo, ona šefa HROTE-a Borisa Abramovića o tome tko je jeftino kupio HEP-ove viškove plina, napokon je rasvijetlila dobitnike. Reklo bi se da je to i najbitnija informacija koja se čula, da je najveći dio kupio PPD, o čemu je već ranije pisao N1, no šef operatora tržišta energije u svom je nastupu iznio još nekoliko opaski i komentara koji su ostali u sjeni, a mogli bi biti zanimljivi i istražiteljima.
Naravno, bilo mu je prije svega jako stalo da razjasni da HROTE ne trguje, da ne prodaje niti ne kupuje plin, nego za to samo pruža platformu (digitalizirani, potpuno automatizirani sustav), odnosno da omogućuje da subjekti na tržištu trguju: „U pitanju je roba voditelja bilančnih skupina i oni su isključivo odgovorni za svoj portfelj, nitko drugi.“ Nastojao je, prije svega, izbjeći da ga se na bilo koji način uvuče u ono što se zbivalo s tom robom, HEP-ovim viškovima plina, iako se „pokušava na neki način ispod žita proturiti: ‘HROTE je prodao’.“
“Sva je sreća da je HROTE…”
No, to nije bilo sve. Posebno je zanimljivo kako je objasnio ulogu svoje institucije u otkrivanju afere u kojoj je HEP izgubio 10 milijuna eura. Ukratko, implicira da su drugi, koji su također nešto znali, šutjeli te, stoga, njemu možemo biti zahvalni što se sve saznalo potkraj lipnja.
Doslovce je Abramović rekao: „Sva sreća da je HROTE, iako mu to nije obveza, jer mi ne vodimo brigu o transportnom sustavu i količinama, ima li viška ili manjka, ali smo u redovitom izvješću HERA-i, što kolega može potvrditi, 9. lipnja, nakon što smo dobili konačne količine iz Plinacroa, nedvojbeno zaključili da je uočen trend porasta viškova u sustavu. Ali, zašto smo mi reagirali? Jer smo vidjeli da taj trend porasta količina prati i trend pada cijena. Neću ići u detalje. To je nama bila moralna obveza i dali smo na znanje HERA-i, iako i HERA ima isto izravan pristup našem digitalnom sustavu, kao i Plinacro, i mogli su to znati. Neovisno o tome, mi smo reagirali i dali tu informaciju,“ poručio je jučer Abramović. (HERA je, da podsjetimo, energetska regulatorna agencija, a Plinacro operator plinskog transportnog sustava.)
Napominje da je, naravno, to što se zbiva znao i šef HEP-a Frane Barbarić jer je logično da voditelj bilančne skupine zna što je s njegovim portfeljom. „Da li je još netko znao ili nije, ja to ne znam, nisam siguran u ovome trenutku, ali sam siguran da je za trendove povećanja znao HROTE, morao je znati Plinacro, i sigurno je znao jer odgovorno radi svoj posao, a isto tako i HERA, na temelju izvješća koja dobije“, pobrojao je.
Neformalna komunikacija
Ispada, međutim, da je HROTE „na rubu komunikacijskog kanala“ i nije zapravo znao detalje, ali su neformalni razgovori kolega HROTE-a i Plinacroa početkom lipnja upućivali „da je stvar riješena“ i da „nema brige“. No, tumači Abramović, kako se mjesec bližio kraju i ništa se nije događalo, oni ponovno 29. lipnja upozoravaju i ovaj put uključuju ministra gospodarstva Davora Filipovića.
Zašto su to napravili ? „Nešto se događa, nitko ništa ne čini, promjena nema u praćenju. To je bio povod, da se informira. Pa ljudi moji, nešto se mora učiniti“, prepričava Abramović. Tek nakon toga je Vlada donijela odluku i prestala je obveza HEP-a da otkupljuje plin od Ine.
Sve skupa je prilično čudno, kao i to da regulator tržišta energije, preko čije se platforme trguje plinom, nije imao službene informacije o viškovima plina nego je na “rubu komunikacijskog kanala” te samo neformalno saznaje da se “stvar rješava”. Kako se riješila, vidjeli smo na kraju mjeseca lipnja, bila je rasprodaja.
Sam direktor HEP-a Frane Barbarić u trgovanju preko HROTE-ove platforme, kao što je poručio i za govornicom saborskog odbora, ne vidi ništa sporno jer su 5. lipnja bili zapunjeni svi skladišni kapaciteti, a HEP je plin morao i dalje kupovati od Ine zbog Vladine Uredbe (iako je ranije upozoravao da će biti viška plina). No, o trenutku zapunjenja skladišta Okoli on nije izvijestio resorno ministarstvo, samo je viškove riješio „u jasnom i transparentnom procesu na koji HEP nema utjecaja”. Jučer je također brojnim kritičarima poručio da od svega toga ne bi pravili problem da razumiju kako stvari funkcioniraju na tržištu plina. Vidjet ćemo što će na sve to reći Uskok te je li šutnja sustava i HEP-a bila zbog pogodovanja akterima na tržištu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare