Pooštravanje globalnog tržišta ukapljenog prirodnog plina i smanjenje opskrbe od strane najvećih proizvođača nafte rezultiralo je "prvom istinski globalnom energetskom krizom", izjavio je u utorak čelnik Međunarodne energetske agencije (IEA), Fatih Birol.

Povećanje uvoza u Europu usred krize u Ukrajini, kao i povećanje kineskog apetita za gorivo pooštrit će uvjete na tržištu, budući da će sljedeće godine na tržište doći tek 20 milijardi kubičnih metara novih LNG kapaciteta, upozorio je Birol u Singapuru, prenosi CNN.

Istovremeno, nedavna odluka OPEC-a i njegovih saveznika da srežu proizvodnju za 2 milijuna barela dnevno riskantna je budući da IEA predviđa da će globalni rast potražnje za naftom iznositi gotovo 2 milijuna barela dnevno ove godine, dodao je on.

“Posebno je riskantno kada znamo da je nekoliko velikih ekonomija u svijetu na rubu recesije, ako govorimo o globalnoj recesiji… Ova odluka je vrlo nepovoljna,” izjavio je Birol.

Strelovit rast globalnih cijena raznih izvora energije, uključujući naftu, prirodni plin i ugljen, donosi dodatne probleme potrošačima koji se već ionako moraju nositi s inflacijom i rastom cijena hrane i usluga. Visoke cijene i mogućnost uvođenja ograničenja potrošnje predstavljaju potencijalnu opasnost za potrošače u Europi koji se pripremaju na zimu.

Europa će preživjeti ovu zimu, iako ne bez posljedica, ako ona ne bude oštra, kaže Birol. “Ako ne budemo imali ekstremno dugu i hladnu zimu i dodatna neugodna iznenađenja, kao na primjer eksplozije Sjevernog toka, Europa će ovu zimu preživjeti s nekoliko ekonomskih i društvenih udaraca,” dodao je.

Što se tiče nafte, očekuje se da će potrošnja 2023. porasti za 1,7 barela dnevno, što znači da će svijet još uvijek trebati naftu iz Rusije ako želi zadovoljiti potražnju, rekao je Birol.

Zemlje G7 predložile su mehanizam kojim bi se dopustilo zemljama u razvoju da kupe rusku naftu po nižim cijenama kako bi se tako ograničila zarada Rusije na prodaji nafte usred rata u Ukrajini.

Birol kaže da na ovom planu još treba mnogo raditi i da će na njega morati pristati velike zemlje uvoznice nafte.

Dužnosnik američkog ministarstva financija za Reuters je prošli tjedan izjavio da nije nerazumno vjerovati da će se do 80 ili 90 posto ruske nafte prodavati izvan ograničenja cijene, ako Moskva odluči da ga neće poštovati. “Mislim da je to dobro jer svijet još uvijek treba, zasad, rusku naftu. 80 ili 90 posto je dobra razina koja zadovoljava potražnju,” rekao je Birol.

I dok još uvijek postoji ogromna količina strateških rezervi koje se mogu pustiti na tržište u slučaju ometanja opskrbe, novo puštanje trenutno nije u planu, dodao je.

Energetska sigurnost ubrzava rast obnovljive energije

Energetska kriza mogla bi označiti preokret po pitanju čistih izvora energije i stvaranju održivog i sigurnog energetskog sustava, kaže Birol. “Energetska sigurnost najveći je razlog za ubrzanje energetske tranzicije,” rekao je, budući da zemlje energetsku tehnologiju i obnovljive izvore vide kao rješenje trenutnih problema.

IEA je revidirala predviđanja za rast kapaciteta obnovljive energije 2022. na 20 posto u odnosu na prošlu godinu, dok je prethodno predviđala rast od tek 8 posto. Ove godine dodano je gotovo 400 gigavata obnovljivih kapaciteta.

Mnoge zemlje u Europi i svijetu ubrzavaju s instalacijom obnovljivih kapaciteta, drastično skraćujući proces dobivanja dozvola da bi tako našli zamjenu za ruski plin, kaže Birol.