Srpanjsko usklađivanje mirovina, iako je rekordno, izazvalo je mnogo reakcija u javnosti. S obzirom na inflaciju i drastičan porast životnog standarda, ponovno je u fokus javnosti došla činjenica da mirovine to ne mogu pratiti.

Umirovljeni doktor znanosti i redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku upozorava kako je usklađivanje mirovina moglo biti i veće od 6,18 posto. Tvrdi da je za zaostajanjem mirovina za rast standarda kriv stavak 3., članka 88. Zakona o mirovinskom osiguranju, piše Mirovina.hr.

vezana vijest

Mirovine će od rujna porasti za šest posto, evo što to znači za umirovljenike

Vijesti

16. kol 2022 1

Vijesti

16. kol 2022 1

“Stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine koja se primjenjuje 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine određuje se tako da se zbroji stopa primjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi”, stoji u tom stavku Zakona.

Profesor Novak je objasnio što to znači u praksi.

“Uključivanje inflacije u izračun povećanja mirovina ima, pretpostavljam, za cilj zaštititi kupovnu snagu mirovina. Ako je tome tako onda dio stavka 3. članka 88. ZOMO-a tome ne doprinosi. Naime, umirovljenici nakon usklađivanja ne plaćaju dobra i usluge po cijenama koje su odnos “prosječne inflacije u prethodnom polugodištu u odnosu na inflaciju u polugodištu koje mu prethodi”, nego prema razini cijena koja je nastala nakon datuma usklađenja mirovine. A to je u slučaju zadnjeg usklađivanja po cijenama koje su za 8,57 posto (30.06.2022.) više u odnosu na cijene prije zadnjeg usklađivanja (31.12.2021. odnosno 01.01.2022.)”.

Mirovine nisu zaštićene od inflacije

Smatra da je stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi, posve kriva i besmislena prilikom usklađivanja mirovina, jer mirovine ne štiti od inflacije.

“Nitko, pa ni umirovljenici ne kupuju dobra i usluge po prosječnim cijenama iz prethodnog polugodišta u odnosu na polugodište koje mu prethodi! Robu i usluge kupujete po tekućim cijenama nakon nekog određenog datuma. Postojeća odredba zakona mirovine štiti samo djelomice. I zato će mirovine uvijek zaostajati za bruto plaćama i njihov udio u prosječnoj bruto plaći će se i dalje smanjivati”, ističe profesor Novak.

Inflacija je, navodi, u prvom polugodištu ove godine porasla za 5,9 posto u odnosu na drugo polugodište prošle godine, a da su cijene između lipnja prošle i lipnja ove godine, porasle za 12,1 posto. Plaće su, pak, u lipnju ove godine porasle za 8,49 posto u odnosu na lipanj prošle godine te 6,68 posto u odnosu na lanjski prosinac.

Stoga mu je paradoksalno da bruto plaće imaju veći ponder, a rasle su sporije od inflacije. Predložio je, stoga, izmjenu stavka 3. članka 88. ZOMO-a.

“Ovaj problem se do sada nije uočavao jer je stopa inflacije bila niska, ali sad, a i ubuduće, ako stopa inflacije bude visoka, to će dovesti do daljnjeg zaostajanja mirovina za bruto plaćama, ali i do još većeg pada kupovne snage mirovina. To se može riješiti tako da se članak 88., stavak 3. promijeni tako da se umjesto postojećega teksta stavi: “zbroji kumulativna stopa promjene indeksa cijena na dan 30.06. tekuće godine u odnosu na dan 31.12. prethodne godine, odnosno na dan 31.12. u odnosu na dan 30.06. tekuće godine i stopa promjene bruto plaća u šestom mjesecu tekuće godine u odnosu na 12. mjesec prethodne godine, odnosno 12. mjesecu tekuće godine u odnosu na šesti mjesec tekuće godine”, objasnio je Novak.

Porast mirovina

Zbrojivši 70 posto stope inflacije u lipnju ove godine u odnosu na prosinac prošle (ukupno 8,57 posto) te 30 posto rasta plaće u istom razdoblju (ukupno 6,68 posto) dobio je usklađivanje od 8,003 posto, što je za 1,823 postotna poena više od sadašnjeg usklađivanja.

U lipnju ove godine su mirovine s međunarodnim ugovorima iznosile 2.707,76 kuna te su usklađivanjem od 6,18 posto porasle za 167,34 kune. Prijedlogom usklađivanja profesora Novaka te bi mirovine porasle za 216,70 kuna. Mirovine bez međunarodnih ugovora su usklađivanjem porasle za 188,53 kune, a Novakovom formulom bi bile više za 244,14 kuna. Najniže mirovine bi time, umjesto za 113,47 kuna, porasle za 146,94 kune.