Ostat ćemo bez preslatke životinje nakon 64 milijuna godina evolucije?

Znanstvenica Becky Cliffe vodi prvu populacijsku studiju ljenjivaca na svijetu kako bi bolje razumjela izazove s kojima se ovi sisavci suočavaju. Prema njenim riječima, uočava se nagli pad broja ljenjivaca, a neki od njih pokazuju znakove bolesti za koje se sumnja da su povezani s klimatskim promjenama. Nažalost, iako imaju pune želuce, mnogi ljenjivci umiru od gladi.
"Imamo ekstremna razdoblja vrućeg i suhog vremena, a zatim ekstremna razdoblja dugotrajne hladnoće i kiše. To nije okruženje u kojem su ljenjivci evoluirali da bi preživjeli", izjavila je Cliffe za CBS News. "Otkrili smo da mikrobi u želucu ljenjivca, koje koriste za probavu lišća, umiru kad postane previše hladno. To znači da, iako ljenjivci jedu i izgledaju zdravo, ne mogu pravilno probaviti hranu, što dovodi do gubitka energije i slabosti", dodaje.

Kako bi prikupila podatke, Cliffe mora loviti ljenjivce. No, ovi sisavci su majstori kamuflaže i često su teško primjetni, iako nisu smatrani ugroženom vrstom. "Prije 64 milijuna godina razvili su se u majstore kamuflaže. Vrlo su vješti u tome da izgledaju kao kokosovi orasi ili gnezdima ptica", dodaje Cliffe.

Iako njihova sposobnost skrivanja može biti korisna za preživljavanje, istraživačima i aktivistima otežava prikupljanje potrebnih podataka. Pronalaženje ljenjivaca predstavlja puno izazova, a Cliffeov kolega često se penje po drveću prekrivenom oštrim mravima kako bi uhvatio ove sisavce i prikupio podatke, uključujući informacije o vrsti drveća na kojem žive.

Ljenjivci su neobični sisavci s iznimnim prilagodbama za preživljavanje. Iako imaju loš vid i sluh, to im nije smetalo u svakodnevnom životu. Njihov spori metabolizam, vegetarijanska prehrana i strategija štednje energije čine ih jedinstvenima u životinjskom svijetu.

Unatoč svojim jedinstvenim preživljavajućim karakteristikama, ljenjivci se sada suočavaju s izazovima ljudskog širenja i električnim vodovima koji predstavljaju opasnost za njih. Osim toga, njihovi rijetki posjeti tlu, u svrhu obavljanja nužde, predstavljaju rizik jer su osjetljivi na predatore kad se spuste s drveća.

U svijetu postoji šest različitih vrsta ljenjivaca, a Kostarika je dom dvjema od njih - bradipusu i dvoprstom ljenjivcu. Iako su ovi sisavci fascinantni, istraživanje njihova života i navika može ponuditi važne lekcije za ljude.

"Mogli bismo naučiti kako biti sporiji i održiviji, što je danas od suštinskog značaja s obzirom na brzu degradaciju našeg planeta. Naša ovisnost o brzini i praktičnosti doprinose uništavanju okoliša", ističe Cliffe. "Čitajući nekoliko stranica iz knjige ljenjivaca, možda bismo mogli spasiti ovaj prekrasan planet i sve nevjerojatne životinje koje ga nastanjuju", zaključuje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.