Kako će izgledati godine pred nama? Kako se prilagoditi klimatskoj krizi? Što se piše hrvatskom vinogradarstvu i vinarstvu, u KLimatskoj su budućnosti otkrili magistar fizike i geofizike PMF-a u Zagrebu Branimir Omazić i dr. Ivan Prša iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Na početku su prokomentirali požar koji je izbio na Čiovu.
“S požarima se susrećemo svake godine, sve češće. U zadnje vrijeme slušamo u požarima u drugim dijelovima Mediterana i na to upozoravamo – temperatura raste, sušna razdoblja su sve učestalija i ovaj požar je nastao nakon sušnog razdoblja na jugu Dalmacije. Moramo znati da će toga biti u budućnosti”, rekao je Branimir Omazić.
Dodaje da je svaka moguće prevencija dobra: “Dio požara uzrokovan ljudskom nebrigom može se spriječiti pa je svakako dobro naglašavati. No, ne može se svaki požar dovesti u korelaciju s klimatskim promjenama, ali dokazano je da će zbog porasta temperature globalno meteorološki ekstremi biti sve češći. U ljetnim mjesecima pričamo o suši, požarima, nevremenima i tuči, no u nekim drugim godišnjim dobima pričamo o drugim nepogodama poput mraza koji isto može odnijeti velik dio poljoprivrednih kultura. To je izazov i za budućnost, tome bi se trebalo prilagoditi.”
Po podacima Ministarstva poljoprivrede najveći gubici u poljoprivredi su zbog suše (39 posto), ali i druge nepogode nanose veliku štetu, otkriva.
N1
Govoreći o štetama na vinogradima nakon posljednjih nevremena od kojih je posljednje pratila Tuča, Ivan Prša je rekao:
“Globalni porast temperature zraka utjecao je i na pomicanje granica pogodnih za uzgoj vinove loze. Primjerice, posljednjih godina područja u Velikoj Britaniji gdje je došlo do ozbiljnije proizvodnje vina što je do prije 20 ili 30 godina bilo nezamislivo. Samim tim pomicanjem granica doći će do drugih promjena, oko 50 posto vinogradarskih površina postat će nepogodno za uzgoj vinove loze.”
“Ovakve štete ne samo da će se odraziti na ovu proizvodnu godinu, nego i na narednu. U zadnje vrijeme je to postalo učestalije i ponavlja se nažalost uglavnom na istim područjima”, dodaje.
Slično potvrđuje i gradonačelnik Popovače Josip Mišković koji je u emisiji prokomentirao o štetama nakon oluje.
“U dva navrata olujno je nevrijeme pogodilo i naše područje. U Popovači olujni vjetar je napravio puno štete na stambenim, društvenim i poljoprivrednim objektima. U idućih pet dana uspjeli smo donekle vratiti život u normalu da bi opet došlo olujno nevrijeme s tučom koja je dodatno uništila. Podnijeli smo zahtjev za elementarnu nepogodu od olujnog vjetra koja je već proglašena, a podnijeli smo i za drugo nevrijeme zbog tuče. Preko 1.000 građana podnijelo je zahtjev za nadoknadu štete ili pomoć. Oko 200 obitelji je bez krova, ali puno je štete na poljopivrednim zemljištima. Omogućili smo najlon svima koji su ostali bez krova, a kad se zbroji šteta, vidjet ćemo što možemo.”
N1
Vinogradarima problem radi i šteta na infrastrukturi jer vjetar je čupao betonske stupove u vinogradima. “Bez značajnije pomoći šire zajednice, prvenstveno države, neće moći vinari stati na noge. Ovogodišnji urod je gotov i neće ga biti, treba preživjeti, osigurati ljudima egzistenciju. Trajne nasade će trebati obnoviti da se nastavi proizvodnja. Mali vinari će morati tražiti novi način života ako im ne osiguramo pomoć. Mnogi će morati krenuti ispočetka”, rekao je Mišković.
Omazić i Prša su otkrili i sve o projektu CroViZone – prilagodbi vinogradarskih zona u Hrvatskoj klimatskim promjenama.
“To je nedavno završen multidisciplinarni projekt koji je trajao tri godine. Među ostalim su ciljevi bili utvrditi stanje u vinogradarskoj proizvodnji, ako i uspostavljanje sustava praćenja klimatskih promjena da se u budućnosti može pravodobno reagirati”, rekao je Prša.
“Hrvatska ima četiri vinogradarske regije”, pojašnjava Omazić: “Klimatski većina zona je u podudarnosti, ali postoje odudaranja. To je najviše ovaj dio središnje Hrvatske koji administrativno spada u hladniju zonu nego što bi trebao jer zadnjih godina pokazuje karakteristike toplije zone i sličnija je području istočne Hrvatske.”
“Sve se pomaknulo, berbe završavaju prije studenog. Zbog sušnih razdoblja povećana je koncentracija u grožđu pa imamo alkoholična vina. Sve to utječe na krajnji produkt – vino”, dodaje Prša.
Potrebna je prilagodba, obojica ističu, a tu je i nužnost navodnjavanja.
“Posebice što se suše tiče, naše područje Dalmacije je ugroženo gdje ljeti su česta sušna razdoblja. Navodnjavanje je jedno od rješenja, a nedostatak vode kod vinove loze utječe na kemijski sastav i to bi se moglo uravnotežiti navodnjavanjem”, kaže Omazić.
“Potreban je sustav praćenja da se odrede mjere za ublažavanje šteta za svako pojedino područje jer je svako specifično, kao što je i svaka sorta specifična. Razina kvalitete se podigla i to čini kraj prepoznatljivim”, dodaje Prša.
N1
Moguće je širenje na gorske krajeve iako o tome ne ovisimo, rekao je: “To je zanimljivo jer su položaji za sorte koje ranije dozrijevaju.” Otkriva također da je zbog promjena došlo do prostornog pomicanja uzgoj vinove loze pa su tako i na području Gorskog kotara i Like iskočila dvojica vinara. “Imamo dva vinara u sustavu, okolica Slunja i područje Udbine. Proizvode se izvrsna vina. U Hrvatskoj postoje brojna neiskorištena područja.”
Na pitanje o skepsi koja se javlja prema klimatskim promjenama, Omazić je rekao:
“Skepticizam postoji, obrazovanjem se to rješava – od osnovne i srednje škole. Na tom se treba raditi. Ljudi su posljednjih godina svjesniji ipak da se promjene i ekstremi događaju. Mi kao meteorolozi dovoljno izlazimo u javnost, svaki dan smo na televiziji i vjerujem da onda licima poput nas vjeruju.”
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!