Tijekom samita COP26, koji se održava u Glasgowu, naša meteorologinja Tea Blažević razgovarala je i sa Vincent-Henrijem Peuchom, direktorom Copernicus službe za satelitsko atmosfersko praćenje.

Na čelu ste europskog sustava za satelitsko praćenje. Možete li našim gledateljima reći što je Copernicus služba za praćenje atmosfere?

Peuch: Posrijedi je jedna od komponenti programa Copernicus Europske unije. Ovaj program uključuje satelite Sentinel, ali i službe, a ja sam direktor jedne od šest službi pod nazivom CAMS koja prati stanje atmosfere, uključujući posebice stakleničke plinove.

Tko može pristupiti podacima i koristiti se njima?

Peuch: Podacima može pristupiti svatko, svi građani u Europi i diljem svijeta, jer su svi podaci koje pruža Copernicus potpuno besplatni i otvoreni. Dakle svi se slobodno mogu koristiti njima.

Koja su to ključna postignuća programa Copernicus?

Peuch: U ovoj fazi programa Copernicus upuštamo se u nešto veoma novo: sposobnost mjerenja emisija CO2 koje su posljedica ljudskih aktivnosti. Ovakvo što ne postoji nigdje na svijetu, a Europa lansira nove satelite, posrijedi su tri satelita pod nazivom CO2M, a ECMWF razvija sustav koji na temelju mjerenja ovih satelita izbacuje rezultat o emisijama CO2. Paradoksalno, danas ne možemo mjeriti emisije, donose se procjene od strane svake zemlje.

Dakle, ne možemo ih kontrolirati?

Peuch: Ne možete biti sigurni da je ono što prijavljujete sasvim točno pa je potrebno obaviti vrlo precizno promatranje u atmosferi kako bi se odredile emisije pojedinih zemalja.

Dakle, sada bismo trebali moći kontrolirati emisije CO2 neke zemlje?

Peuch: Zapravo se više radi o tome da će zemlje moći potvrditi ono što prijavljuju jer je često vrlo teško precizno znati koje su vaše emisije CO2, a uz ove kapacitete bit će moguće pomoći zemljama kako bi mogle bolje izvještavati, no i provjeravati da su mjere za ublažavanje posljedica doista učinkovite. Ako možete vidjeti da se emisije smanjuju, to će biti dobar znak.

Ovo je vrlo velik napredak i vrlo velik projekt? Kada će zaživjeti?

Peuch: Već radimo na numeričkim sustavima koji se koriste pa ćemo progresivno razviti proizvode. Već planiramo provesti vježbu pregleda stanja 2023. godine, ali sustav će u potpunosti zaživjeti tek 2026. godine nakon što lansiramo spomenute nove satelite Sentinel.

Što očekujete od konferencije COP26?

Peuch: Ova je konferencija izuzetno važna jer je to mjesto na kojem zemlje svijeta raspravljaju. Katkad može biti frustrirajuće jer znamo koliko je važno što prije ograničiti emisije ugljika. Uvijek želimo da ovakvi sastanci dovedu do više konkretnih ishoda, ali mislim da moramo biti strpljivi. Zemlje svijeta shvaćaju da postoji hitnost u pogledu klime i da nije sve izgubljeno te da je moguće nešto poduzeti. Jučer smo čuli sjajne najave o krčenju šuma, ali i smanjenju emisija metana, koji je vrlo važan staklenički plin. Ali zemlje moraju…

Srezati emisije do 2030. godine.

Peuch: Upravo tako, srezati emisije za 30 % do 2030. godine. Isto tako, iz vida ne smijemo ispustiti cilj jer je ključno srezati emisije CO2 od uporabe fosilnih goriva, što je najveći dio CO2 koji odlazi u zrak i uzrokuje klimatske promjene.

Sva događanja i intervjue sa samita COP26 možete pronaći ovdje.