Statistika je neumoljiva: Stanovnici SAD-a svake godine bace otprilike 35 milijuna tona hrane, a obitelji u prosjeku bace čak 30 posto svega što kupe. To znači da prosječna četveročlana obitelj koja mjesečno na hranu troši 1.000 dolara (nekih 7.500 kuna) u smeće direktno baci 300 dolara (2.200 kuna).
Ne trpe samo naši osobni budžeti zbog ovakve rasipnosti – bacanje hrane također pridonosi klimatskoj krizi. Godišnja kličina vode i energije koja se uludo potroši na nepojedenu hranu samo u SAD-u bila bi dovoljna da opskrbljuje 50 milijuna kućanstava, a količina stakleničkih plinova koje emitira bačena hrana jednaka je emisijama ugljikovog dioksida od čak 42 elektrane na ugljen, kažu podaci od američke Agencije za zaštitu okoliša iz 2021, piše CNN.
Ključni problem u domovima je da kupujemo previše hrane i veliki dio bacamo zato jer se pokvarila ili smo pretpostavili da se pokvarila, sastojci nisu ono što bismo željeli jesti ili ih ne znamo pripremiti, otkriveno je u izvješću iz 2020. koje su sastavile američke Akademije za znanost, inženjerstvo i medicinu.
Što mogu napraviti potrošači?
Ne snose potrošači jedini krivnju: istina je da postoji mnogo faktora koji pridonose bacanju hrane.
VEZANE VIJESTI
“Ovaj problem puno je veći od samih potrošača,” kaže Pamela Koch, viša asistentica nutricionističkog obrazovanja na Sveučilištu Columbia.
To ipak ne znači da naši osobni izbori ne mogu donijeti promjenu. “Postoji toliko toga što potrošači mogu učiniti,” kaže Roni Health, profesorica u Bloomberg školi javnog zdravlja na Sveučilištu John Hopkins.
Proces započinje tako da “prepoznamo što bacamo i kako je do toga došlo,” kaže Neff. “Ako razumijemo vlastito ponašanje i ono što nam se događa u kuhinji,” dodaje, sljedeći korak je “naći načina da se organiziramo da nam bude lakše bacati manje hrane.”
Evo nekoliko strategija:
1. Suzdržite se od nagonskog kupovanja
Prvi korak je da budete brutalno iskreni dok hodate po dućanu.
“Ja se bavim javnim zdravljem, jasno mi je da je izazov jesti zdravo, a najmotiviraniji smo kad šetamo dućanom i vidimo svu zdravu hranu oko sebe,” kaže Neff. Ipak, važno je “da smo realni o tome što ćemo na kraju zapravo i pojesti” i da shvatimo da bačena hrana nikog ne čini zdravijim.
Dodatno, 2-za-1 akcije na brzo kvarljive proizvode dobre su samo ako ćemo pojesti baš sve što kupimo.
“Marketing nas pokušava navući da kupimo više nego što nam je potrebno,” kaže Neff. “Ništa niste uštedjeli ako ćete dio toga baciti.”
Prije nego u košaricu stavite to veliko pakiranje voća ili mesa, zapitajte se znate li što ćete s njima spremiti.
Tu dolazimo do važnosti planiranja obroka.
2. Planirajte obroke i iskorištavajte ostatke
Planiranje obroka za mnoge je obitelji veliki problem, ali možete krenuti od par dana tjedno, dok se ne naviknete.
VEZANE VIJESTI
“Malo planiranja na kraju štedi i vrijeme i novac,” kaže Koch. “To je mala investicija koja će vam se višestruko vratiti.”
Koch predlaže da na početku “razmislite o predstojećem tjednu i tome što će vam se događati u obitelji.” Tako i ona sama planira, obraćajući pozornost na to koliko obroka će biti spremano kod kuće i koliko obveza, kao što su izvanškolske aktivnosti djece, bi moglo utjecati na obroke.
Postoji nekoliko stvari koje bi vam mogle olakšati cijeli proces.
Napravite zalihe sastojaka koje možete koristiti u više jela, umjesto da kupujete samo jedan sastojak za samo jedan recept kojeg ćete onda zaboraviti na polici jer ne znate što bi s njim. Ako vaša obitelj voli meksičku hranu, opskrbite se tortiljama, lukom, salsom, grahom i temeljnim začinima kao što su kumin, origano, prah češnjaka i čili. Od takvih sastojaka lako složite obrok.
Razmišljanje “kuham jednom, jedem dvaput” također vam pomaže u lakšem planiranju obroka.
“Ja sam kraljica iskorištavanja ostataka jer to direktno smanjuje količinu bačene hrane, a i štedi vrijeme,” kaže Koch. “Ponekad kuham dva dana zaredom, ali znam da ću imati ostatke za druge dane.”
Sljedeći savjet je da imate popis stvari koje već imate u kući. Ako uvijek znate koje temeljne namirnice imate u smočnici (kao što su npr. grah u konzervi, tjestenine i žitarice, smrznuta hrana) znat ćete točno što vam je na raspolaganju za korištenje. Ako nemate ideje o tome što jesti danas, pogledajte što već imate kod kuće.
Na kraju, ako vaša obitelj izbjegava jesti ostatke, pokušajte na svaku posudu napisati kada je hrana u njoj skuhana i stavljena u hladnjak. Prvo pojedite stvari koje ste najranije i skuhali. Možete i na hladnjak staviti ploču s magnetima gdje ćete navesti sve dostupne ostatke i sastojke koji se moraju iskoristiti do određenog datuma.
3. Naučite što zapravo znače datumi na pakiranjima
Često ljudi vjeruju u pogrešnu ideju da datume roka trajanja treba strogo poštovati. Neff objašnjava da oni ne znače da će se hrana odmah poslije tog datuma naglo pokvariti.
Datumi se trebaju shvaćati kao referentne točke za kvalitetu, a ne sigurnost, kaže američko ministarstvo poljoprivrede.
Neff navodi da izrazi kao što su “iskoristiti do” ili “najbolje iskoristiti do” mogu zbuniti kupce.
“‘Najbolje iskoristiti do’ znači da je moguće da će nakon tog datuma kvaliteta sastojka malo pasti,” objašnjava. Dokle god hranu ispravno čuvate i niste otvorili pakiranje, nema potrebe da bacate stvari kojima je prošao rok.
4. Kompostiranje nije izlika za baš sve
Kompostiranje nije izlika da bacate višak hrane, upozoravaju stručnjaci. Kompost je još uvijek vrsta bacanja hrane kojom se uludo troše resursi kao što su rad, voda i gorivo potrebno za uzgoj, preradu i transport hrane.
To ne znači da je kompostiranje gubljenje vremena.
“Ako kuhate kod kuće, uvijek ćete imati neiskoristive ostatke,” kaže Koch. “Kompostiranje ne vrijedno truda.”
“Ako imate hranu koja nije pokvarena, smislite najprije način kako ju pojesti.” dodaje Neff.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!