Zašto gazirana pića ishlape?

Lifestyle 21. lip 202209:22
Izvor: Photo by Evonne Yuwen Teoh on Unsplash

Tijekom proizvodnje gaziranih pića u tekućinu se ulijevaju mjehurići ugljikovog dioksida, a upravo je ovaj plin i krivac za nestajanje mjehurića.

Ispuštanje ugljikovog dioksida

Ugljični dioksid ili CO2 oko 1,5 puta je teži od zraka pa bi se moglo pretpostaviti da se s obzirom na to neće dizati u zrak, odnosno nestajati iz boce gaziranog pića.

Međutim, gazirana pića su nakon proizvodnje prezasićena ugljičnim dioksidom. Kao rezultat toga, zbog principa fizikalne kemije poznate kao Henryjev zakon, plin doživljava pritisak zbog kojeg želi pobjeći iz tekućine u kojoj se nalazi.

Britanski kemičar William Henry predložio je Henryjev zakon 1803., a tvrdi da je količina plina otopljenog u tekućini proporcionalna tlaku tog istog plina u okolini tekućine. Ovaj zakon utječe na to ulazi li plin u tekućinu ili izlazi iz nje.

Kada se gazirana pića flaširaju ili konzerviraju, prostor iznad pića obično je ispunjen ugljičnim dioksidom pod tlakom malo iznad standardnog atmosferskog tlaka (oko 101,325 kilopaskala). Kao takav, zbog Henryjevog zakona, ugljični se dioksid u napitku zadržava unutar tekućine. Međutim, kada se piće prvi put otvori, pod pritiskom se ispušta u zrak.

Ugljični dioksid čini oko 0,04% Zemljine atmosfere. Kada se gazirano piće ostavi izloženo zraku, Henryjev zakon sugerira da ugljični dioksid u bezalkoholnom napitku prirodno želi postići istu koncentraciju u tekućini kao i u zraku. Zbog toga ubrzo nakon otvaranja gaziranog soka on izgubi svoju gaziranost.

Promiješani sok brže hlapi

Protresanjem limenke ili boce gaziranog soka dogodit će se pjenušava reakcija koja će pomoći ugljičnom dioksidu da se brže oslobodi. Mućkanje miješa zrak u praznom prostoru boce ili limenke s ostatkom tekućine, što rezultira mjehurićima. Ti mjehurići tada mogu poslužiti kao mjesta nukleacije ili mjesta na kojima se atomi i molekule mogu skupljati.

Mjesta nukleacije dovode do spajanja sićušnih mjehurića ugljičnog dioksida u soku. Navedeno dovodi do toga da veći mjehurići mogu lakše pobjeći od površinske napetosti tekućine, što je energija potrebna da se molekule tekućine odvoje jedna od druge.

Ista reakcija dogodit će se i ako ubacite žličicu soli ili šećera u gazirano piće. Čvrsta zrnca praha djeluju kao mjesta nukleacije, piće će početi proizvoditi prepoznatljivi pjenušavi zvuk, dok će ugljični dioksid izlaziti van iz ambalaže, prenosi Klik.hr.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar