Bilo da je riječ o ribi, povrću ili dobrom komadu mesa, pri pripremi obroka ljudi često hranu zamotavaju u aluminijsku foliju. Pritom vjerojatno većina nije svjesna da će se dio folije izlučiti u vaš obrok, što bi moglo biti loše za vaše zdravlje.
Istraživanje korištenja aluminija za kuhanje i pripremu hrane ukazalo je da se aluminij ne pojavljuje samo u foliji. To je najpopularniji materijal za kuhanje u zemljama u razvoju te se njime oblažu lonci i tave, a nalazi se ponekad i u kuhinjskom priboru. Nekada je tu ulogu ispunjavao bakar, no s vremenom ga je zamijenio aluminij jer je jeftiniji za masovnu proizvodnju i lakši za čišćenje.
No dok kuhanje hrane u aluminijskim loncima ili tavama nije loša stvar, problematično je staviti hranu u foliju i potom u pećnicu, osobito kada je u pitanju kisela ili začinjena hrana koja se priprema na visokim temperaturama, prenosi Yahoo News pozivajući se na The Conversation.
Rizici za zdravlje
Ljudska tijela mogu vrlo učinkovito izlučiti male količine aluminija. To znači da minimalna izloženost aluminiju nije problem. Svjetska zdravstvena organizacija utvrdila je siguran dnevni unos od 40 mg po kilogramu tjelesne težine dnevno. Dakle, za osobu koja teži 60 kg dopušteni unos bi bio 2400 mg.
Ali većina ljudi je izložena i unosi daleko više od ovog preporučenog sigurnog dnevnog unosa. Aluminij je prisutan u kukuruzu, žutom siru, soli, bilju, začinima i čaju. Osim već spomenutog posuđa za kuhanje, koristi se i u farmakološkim sredstvima poput antacida i antiperspiranata. Aluminijev sulfat, koji se dobiva iz aluminija, koristi se kao koagulant tijekom procesa pročišćavanja vode za piće.
Visoke koncentracije aluminija otkrivene su u tkivu mozga pacijenata s Alzheimerovom bolešću. Znanstvenici su ispitivali zajednicu starih ljudi s Alzheimerom i zaključili da je to moderna bolest koja se razvila iz promijenjenih životnih uvjeta povezanih s industrijalizacijom društva.
Aluminij predstavlja i druge zdravstvene rizike. Studije sugeriraju da visok unos aluminija može biti štetan za neke pacijente s bolestima kostiju ili oštećenjem bubrega. Također smanjuje i stopu rasta stanica ljudskog mozga.
Izbjegavajte foliju prilikom kuhanja
S obzirom na sve ove dokazane rizike, važno je odrediti koncentraciju aluminija tijekom kuhanja. Lonci i ostalo posuđe obično imaju inertni sloj koji sprječava “curenje” aluminija u hranu.
Problem je u tome što kada ribate lonce nakon kuhanja, taj se sloj istroši i aluminij može prodrijeti u hranu. To se lako može izbjeći na način da kad nabavite nove aluminijske posude, nekoliko puta u njima prokuhajte vodu dok podloga ne postane mat. To stvara prirodnu oksidaciju koja sprječava ispiranje. Možda izgledaju ljepše kada su izribane i sjajne, ali mat baza je bolja za vašu hranu i vaše zdravlje.
Priprema hrane u aluminijskoj foliji je druga priča. Aluminijska folija je jednokratna i nećete moći stvoriti taj inertni sloj prije njezine upotrebe. Istraživanje je otkrilo da je prijenos aluminija u hranu tijekom kuhanja u aluminijskoj foliji iznad dopuštene granice koju je postavila Svjetska zdravstvena organizacija.
Aluminij će češće završiti u hrani, i u većim količinama, kod pripreme jela u kojima ima kiselih i tekućih sastojaka poput soka od limuna i rajčice, nego u onima koje sadrže alkohol ili sol. Razina otpuštanja aluminija još više raste kada se hrani dodaju začini. Sve što je kiselo izaziva posebno agresivan proces koji otapa slojeve aluminija.
Ovo istraživanje sugerira da se aluminijska folija ne bi trebala koristiti za kuhanje. Umjesto toga, preporučuje se korištenje staklenog ili porculanskog posuđa kada pripremate pečena jela. Autorica istraživanja napominje da je sigurno zamotati hladnu hranu u foliju, ali ne na dulje vrijeme jer hrana ima rok trajanja, ali i jer će se aluminij iz folije početi otpuštati u hranu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!