Članovi udruge ‘Palagruza’ sudjelovali su kao počasni gosti na najvećem festivalu na Mediteranu "Escale à Sète 2018." od 27. ožujka do 2. travnja i uspješno završili posjet, a riječ je o velikoj proslavi pomorskih tradicija koja se svake dvije godine u ožujku ili travnju održava u najvećoj europskoj luci Sète.
S obzirom na to da pomorski festival Escale à Sète svake godine posjeti 300.000 ljudi, bila je to i dobra prilika za promociju hrvatske nautike u svijetu,a udruga ‘Palagruza’ promovirala je svoj rad s mladima, ribarsku tradiciju i baštinu Komiže, napose tradicionalne brodove.
Ovo pomorsko okupljanje, podsjetimo, predstavlja najznačajniji susret tradicionalnih brodova francuskog Mediterana. Više od stotinjak brodova, među kojim su najljepši jedrenjaci Francuske, ali i ostatka svijeta pristaju u samom središtu grada, a tijekom tih tjedan dana, koliko traje festival festival organizirana je gotovo obiteljska svečanost različitih pomorskih stručnjaka i timova, posjete tradicionalnih brodova, kuhanje morskih proizvoda, pjesme mornara, besplatna predavanja te izložbe i animacije.
Zadovoljstvo zbog uspješnog posjeta teško je, a ni nema razloga zašto – sakriti pa je Miro Cvitković, predsjednik udruge ‘Palagruza’ na Facebooku podsjetio da je “sve započelo prošle godine, prilikom posjeta Vannesu i festivalu Semaine du Golfe, kada je direktor festivala Escale A Sète Wolfgang Idri bio fasciniran našim Radionicama gundule, na koje smo pozvali žene iz francuskog gradića Rochefort sur Loire i gradonačelnicu Catherine koja je vodila svoj tim”.
“Zajedničko kuhanje s francuskim ženama, atmosfera koja je vladala u šatoru naše Udruge privlačila je pozornost posjetitelja. Vrhunac je bio kada smo napravili obredno paljenje naše male gundule kako bi njenim pepelom blagoslovili novu koja se radila na festivalu u Vannesu, a tako nalažu drevni komiški običaji. Taj trenutak spaljivanja i blagoslova nove kobilice mnoge je dirnuo, a gradonačelnica Catherine je jedva suzdržavala suze dok je ispisivala zavjet prijateljstva po kolumbi gundule”, oduševljeno prepričava Cvitković.
“Gospodin Idri je uporno inzistirao da dođemo u Sète i sve to ponovimo na njihovom festivalu “Escale à Sète”. Nakon blagosolva kolumbe delegacija iz grada Sète došla je do našeg šatora s kutijama vina, glazbenicima i poklonima, a mi smo tada znali – Sveti Mike nam je pokaza rotu put Sètea i naša francuska odiseja je započela”, kaže Cvitković i dodaje: “Rečeno – učinjeno”.
Naime, on i direktor festivala Escale A Sete Wolfgang Idri našli su se u Sèteu u ljeto 2017. i razradili sve detalje programa sudjelovanja Udruge Palagruza, kaže, “bilo je to divno druženje, posjetili smo udruge veslača, udruge za održavanje tradicionalne brodogradnje, udruge boraca Justine, organizirali smo i jednodnevnu radionicu kao uvod u gradnju gundule, provozali se kanalima i posjetili gospodina Aversu i njegov Muzej brodogradnje, družili se uz roštilj, iz čega je nastalo mnoštvo ideja realiziranih u programu festivala “Escale à Sète” prije par dana”.
Sudjelovanje Udruge Palagruza na festivalu u Sete zamišljeno je kao druženje sa talijanskom delegacijom s kojima smo se susreli i uspostavili dobre prijateljske odnose na festivalu u Vannesu na festivalu Semaine du Golfe prošlog proljeća, a utvrdili u Starom Gradu na Hvaru na Festivalu mora Dani u vali prošloga ljeta, prisjetio se također Cvitković.
Hrvatsku delegaciju trebali su činiti Udruga Latinsko Idro iz Murtera, koja je na Festivalu prije dvije godine predstavljala Hrvatsku i Udruga Palaguza te koordinator putovanja i dolaska Udruga Cronaves iz Splita, koja je već imala iskustva u organizaciji sudjelovanja hrvatskih udruga na Festivalima mora u Francuskoj, a prijedlog je bio i da se pokuša organizirati i dovesti veći hrvatski tim koji bi uključivao više gradova i udruga te više brodova uključujući i komiške falkuše.
Na festivalu je Udruga Palagruza bila zadužena za organizaciju tradicionalne kuhinje i pripremu večera u suradnji s Talijanima za 120 ljudi, organizaciju i provedbu radionica gundule, gradnju barake.
“Naš nastup je pored tradicionalne kuhinje predviđao organizaciju radionica za mlade- promociju maritimne baštine: izradu i održavanje ribarskih alata; pučku poeziju te mogućnost prodaje otočkih i tradicionalnih proizvoda. Opsežne pripreme i formiranje hrvatskog tima je iza nas kao i stotine sati priprema, mjeseci rada na projektu, izrada ribarske barake, priprema brošura, prikupljanje autohtonih izložbenih eksponata , tekstova, priprema timova, mukotrpan posao oko prikupljanja potpore, sponzora, prikupljanje promotivnog materijala i promotivnih otočkih proizvoda, priprema i uređivanje brodova za nastup. Bio je to naporan posao koji je oduzeo mnogo vremena i energije”, prisjetio se Cvitković te sa žaljenjem dodao da nisu uspjeli osigurati sudjelovanje barem jedne falkuše u timu kako bi imali zaokruženu i cjelovitu komišku priču, a ni udruga Latinsko idro nije bila sa njima ove godine na festivalu.
U organizaciji Cronavesa formiran je veći hrvatski tim kojeg su pored Udruge Palagruza činile i Udruga za očuvanje neretvanske baštine iz Opuzena – Udruga lađara Neretve, Sveučilište u Zadru, Grad Mali Lošinj i Turistička zajednica Maloga Lošinja te Eko muzej Moščenićka Draga.
VEZANE VIJESTI
Otputovalo je 10 hrvatskih tradicionalnih brodova: neretvanska trupica i neretvanska lađa, komiške gundule: Jurkovica, Lucica , Dežbjega, Sv. Mihovil i sandula Molo Palagruza, Condura Croatica – povijesni ratni brod iz Zadra, Primavera -lošinjska regatna pasara te MD 551- kvarnerski guc iz Mošeničke Drage.
Program je realiziran po planu koji je uključivao: prezentaciju i provedbu dijela radionica za mlade „Barake Palagruzone“ u okviru kojih su na festivalu “radili kalanko, pjumbavali konope, radili parangale, izrađivali mreže plivarice, popravljali i krpili mreže, demonstrirali ribolov mrežama rucijok i budel, demonstrirali ribolov vršama za jastoge i još mnogo toga. Premda je u timu bilo 12 ljudi, dobro bi došlo još ljudi pa su, kaže Cvitković, “svi radili nekoliko poslova, bili na više mjesta odjednom, ali sve je bilo dobro i u tom našem druženju nastala je pjesma „La Sandula ala Pepe“ u kojoj je svatko od članova našeg tima dobio svoje mjesto”.
“Bilo je to u svakom slučaju odlično druženje i pravi tim kojeg su činili mladi, kako bi se motivirali za putovanje i čuvanje baštine, i stariji koji su svoje znanje nesebično prenosili na mlade. Obavili smo prezentaciju i promociju dva mala komiška broda gundule i sandule na kojima su utemeljene naše Radionice tradicionalne brodogradnje za mlade, zaveslali smo po kanalima Sètea i odradili regatu gundula, a na koncu se jedan od naših članova i revijalno prevrnuo u gunduli ispred rive”, prisjetio se Cvitković, ali i upozorio da im je nedostajala prisutnost i kvalitetnija potpora turističkog sektora iz Komiže kao što su je primjerice imale udruge iz Istre i s Kvarnera.
Na festivalu smo, kaže, započeli gradnju gundule, koju su gradili mladi i posjetitelji festivala i ona će nastaviti svoj put po festivalima mora i radionicama u Hrvatskoj i Europi te će po završetku gradnje biti donirana udruzi Escale à Sète, a sama ceremonija spaljivanja žrtvene gundule i blagoslov kolumbe izazvala je veliko zanimanje posjetitelja te osobito Francuza iz okolice Toulona za koje se ispostavilo da imaju iste običaje spaljivanja broda na Svetog Nikolu, da koriste iste ribarske alate te da imaju i brodove sa folkama poput naših komiških gajeta. “Bila je to za nas fantastična spoznaja i osnova za uspostavu novog prijateljstva”, ističe Cvitković te je s kolegom predsjednikom Udruge Lou Cabanoun dou Pescadou Jeanom-Claudeom Ventreom dogovorio sastanak radi planiranja zajedničkih aktivnosti i druženja.
“Iz svega smo zaključili da će glavni uvjet za naše buduće nastupe na sličnim europskim i hrvatskim manifestacijama biti neophodno aktivno sudjelovanje turističkog sektora uz mnogo veću potporu od ove koju smo dobili za ovu priliku, a ubuduće treba i inzistirati na predstavljanju cjelovite priče i programa Udruge Palagruza koji podrazumijeva radionice za mlade, tradicionalnu kuhinju, tradicionalnu glazbu, melodije, ribarsku baraku i prostor za promociju, predstavljanje vinara i OPG-ova, gajetu falkušu, loju, sandulu, gundule, regate gundula, prezentaciju veslanja i jedrenja falkušama, prezentaciju ribolova falkušama i lojama”, pobrojao je Cvitković i zaključio da “imamo priču koju vrijedi pokazati i ta priča nije samo falkuša, to smo svi mi ljudi iz malog mista s malog škoja i velikim životnim podvizima iz prošlosti i današnjih dana”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
